Josip Kosor i Ivo Brešan hrvatski su književnici opsežna književna opusa koji su u svojoj literarnoj ostavštini ostavili velik broj vrijednih djela. Vrlo brzo nakon prvih književnih istupa, njihova su djela afirmirana; Kosor sa svojim prvijencem Požar strasti, a Brešan s Predstavom Hamleta u Mrduši Donjoj. No, u radu ćemo se osvrnuti na groteskne elemente u Petoj drami bez naslova Josipa Kosora i Nečastivom na filozofskom fakultetu Ive Brešana. Kosor i Brešan u spomenutim dramama društvenu situaciju opisuju na fantastično-realističan način; fantastično ima predznak grotesknog kojim se zatim opisuje apsurdnost realnog stanja društva. Iako politička groteska svoj dramski vrhunac postiže tek u drugoj polovini 20. stoljeća (vrijeme intenzivnog Brešanova stvaralaštva), Peta drama bez naslova Josipa Kosora svjedoči da je taj žanrovski oblik bio aktualan i mnogo prije navedenoga razdoblja, s obzirom na činjenicu da je na temelju raščlambe tematsko-motivskoga sloja ovaj Kosorov dramski uradak moguće datirati u poslijeratno razdoblje (Drugi svjetski rat), vrijeme intenzivnog i rigoroznog provođenja socrealističkih (antiestetičkih) naputaka i sukoba s Informbiroom. U Brešanovu Nečastivom na filozofskom fakultetu također je prikazan sukob pojedinca s totalitarnim režimom. U Kosorovoj i Brešanovoj drami stvarnost je oblikovana isprepletanjem tragičnih i komičnih, fantastičnih i realističnih elemenata koji rezultiraju grotesknim oblikovanju stvarnosti koja okružuje i definira likove tih dviju drama. Temeljniji je zadatak rada detektirati i analizirati funkciju grotesknih elemenata u Petoj drami bez naslova Josipa Kosora (neobjavljena tijekom autorova života), i Brešanovu dramskom tekstu Nečastivi na filozofskom fakultetu.