Sažetak | Područje Srednje Azije obuhvaća prostor omeđen Kaspijskim jezerom na zapadu, planinskim lancem Kopet Dagh na jugu, planinskim lancima Hindu Kush, Pamir, T'ien Shan i Altai na istoku te velikim stepskim prostranstvima današnjeg Kazahstana na sjeveru. Ovako definirano, područje Srednje Azije uglavnom obuhvaća prostor današnjih država Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Turkmenistana. Unatoč centralnoj i veoma važnoj strateškoj lokaciji koje ovo područje ima u sklopu euroazijske stepe, ono je ostalo relativno periferno kada je u pitanju njezin opis i zabilježena povijest antičkih povjesničara. Tijekom 1. tisućljeća pr. Kr., na obalama velikih rijeka Amu Darya (Oxus) i Syr Darya (Iaxartes) javljaju se antičke pokrajine Bactria, Sogdia, Margiana i Chorasmia. Navedene pokrajine, zajedno s nomadskim plemenima koja su ih okruživala, bile su glavni akteri povijesnih događaja u razdoblju vladavine Ahemenida. Prostor Srednje Azije bio je poprište križanja mnogih kultura i naroda. Bez obzira na to, voda je uvijek bila u središtu jer je ona stanovnicima Srednje Azije bila izvor života. Sve je bilo podređeno vodi, pa stoga niti ne čudi da su umjetno navodnjavanje i briga o vodi bili opisani i u svetoj knjizi službene religije Ahemenidskog Perzijskog Carstva - Avesti. Točno vrijeme osvajanja područja Srednje Azije od strane Ahemenidskog Perzijskog Carstva nije nam poznato, no smatra se kako se to zasigurno moralo dogoditi u vrijeme vladavine Kira II. (između 540. i 530. god. pr. Kr.). Bez obzira kada se to dogodilo, činjenica je da je Srednja Azija od trenutka pada pod vlast Ahemenida postala ključan dio velikog carstva i kao takva odigrala je važnu ulogu, ne samo kao važan politički akter Ahemenidskog Perzijskog Carstva, već i kao veliki posrednik u prijenosu i gradnji cjelokupne kulture. |