Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije tjelesna aktivnost obuhvaća sve pokrete tj. kretanja u svakodnevnom životu. U ovom radu govori se o tjelesnoj aktivnosti djece i mladih, a misli se na tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme odnosno o rekreaciji i sportu. Tjelesna neaktivnost četvrti je vodeći uzrok smrtnosti u svijetu i predstavlja značajan zdravstveni, ali isto tako sve više i društveni problem današnjice. Nedovoljna tjelesna aktivnost je također povezana i s problemom sve većeg broja pretile djece u svijetu. Udjeli nedovoljno aktivne djece i adolescenata značajno se razlikuju među pojedinim državama, a također je uočen porast prevalencije na prijelazu iz osnovne u srednju školu. U gotovo svim zemljama utvrđena je veća prevalencija nedovoljne aktivnosti kod djevojčica nego kod dječaka. Budući je ova tema od praktične važnosti i iznimno je aktualna, zanimljivo pitanje je u kakvom su odnosu tjelesne aktivnosti s dobrobiti (mentalnim i fizičkim zdravljem) i kvalitetom života djece te na koji sve način tjelesna aktivnost doprinosi i na koje sve aspekte života djece utječe. Istraživanja pokazuju značajnu pozitivnu povezanost mentalnog zdravlja i bavljenja tjelesnom aktivnošću. Tjelesna aktivnost djeluje na mnoge aspekte kvalitete života kod djece i njihovu dobrobit ostvarujući svoj utjecaj na zdravlje, ali isto tako i psihološki, socijalni i kognitivni razvoj djece. Tjelesna aktivnost ima važnu razvojnu ulogu - pruža mogućnost učenja regulacije emocija, interpersonalnih i atletskih vještina i izgrađivanja odnosa među vršnjacima, neakademskih kompetencija te mogućnost usporedbe s drugima. Osim na razvoj tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na psihološku dobrobit djece i mladih jer podiže samopoštovanje i poboljšava sliku o sebi te umanjuje psihosocijalni stres, depresiju i anksioznost.