Iako je igrala značajnu ulogu u nakladništvu od pamtivijeka, promocija nikad nije značila više za prepoznatljivost autora kao u užurbanom, tržišno zasićenom 21. stoljeću. S obzirom na bezbrojne mogućnosti modernih marketinških metoda i posredstvom Interneta kao vodećeg segmenta u globalizaciji, hrvatski autori imaju povoljne mogućnosti za unaprjeđivanje hrvatske književnosti i izvan granica svoje domovine. Svrha je stoga ovog diplomskog rada bila istražiti oblike promocijskih spletova kojima se autori samostalno i putem svojih stranih nakladnika koriste kada oblikuju svoju autorsku platformu u stranoj zemlji. Nakon teorijskog pregleda ključnih pojmova, promocijske aktivnosti klasificirale su se u dvije grupe. U prvu grupu svrstane su „tradicionalne“ aktivnosti, odnosno metode koje su odveć ustaljene u nakladničkoj praksi poput pojavnosti na međunarodnim sajmovima, recenzijama u novinama, promocijom putem naslovnice i sl. U drugoj su grupi promocijske aktivnosti digitalnog marketinga putem Interneta s posebnim naglaskom na autorsku stranicu te društvene mreže. Ovakvom odvojenom analizom pokušalo se uvidjeti u kojoj mjeri su metode promocije putem Interneta, odnosno digitalnog marketinga, pomogle poboljšanju brenda hrvatskog autora u inozemstvu. Istraživanje se, zbog individualizirane i jedinstvene prirode i iskustava autora u njihovim promocijskim nastojanjima u inozemstvu, temeljilo na studiji slučaja jedne autorice, Alide Bremer, i njezinim vlastitim iskustvima u Njemačkoj. Autorica je također dala osobnu evaluaciju uspješnosti određenih promocijskih mehanizama putem anketnog upitnika. Nastojanje je ovog diplomskog rada bilo pružati jasniji uvid u mnogobrojnost promocijskih metoda te općenito oblikovati izviještaj o stanju vidljivosti hrvatskog autora u inozemstvu, problemima i preprekama na putu do vidljivosti te mogućim rješenjima.