U ovom radu analizirat će se pripadnost djela Pogled u Bosnu Matije Mažuranića romantizmu. U samom Uvodu ukratko je navedeno sve što se unutar rada obrađuje. Unutar poglavlja Književnopovijesna recepcija rada Matije Mažuranića prikazane su recepcija i kritika putopisa kroz četiri povijesti hrvatske književnosi te dva pregleda hrvatske književnosti. Unutar potpoglavlja O hrvatskom književnom romantizmu pojašnjeno je zašto je romantizam najbolji naziv ove epohe te upotreba pojmova ilirizam i preporod kao prijelaznih rješenja. Navedene su osnovne razlike u odnosu europskog i hrvatskog književnog romantizma, temeljne odrednice poetike ovoga razdoblja te pojašnjena povezanost putopisa s motivom Bosne kao primjerom Orijenta. U potpoglavlju Analiza romantičarskih elemenata prikazana je sama analiza romantičarske poetike na primjerima iz putopisa Pogled u Bosnu. Unutar potpoglavlja potpoglavlja Romantičarski pejzaž posebice su izdvojena i dokazana četiri vida romantičarskog pejzaža koja razlikuje Aleksandar Flaker u svojim Stilskim formacijama te su izdvojene osnovne motivske opreke zastupljene u djelu, a pikazane su u potpoglavlju potpoglavlja Hiperbolizacija motivskih opreka. Uloga narodnih pripovijetki je poptpoglavlje koje dodatno prikazuje pripovijetke kao odraz narodne tradicije te ističe njihovu važnost pri izgradnji proprcionalnog trajanja triju tematskih podjedinica putovanja (dolaska, boravka i povratka, prema Deanu Dudi). Na koncu je donešen zaključak o pripadnosti djela romantizmu te ulozi narodnih pripovijetki kao kulturalnih digresija čija je zadaća razbiti monotoniju djela i približiti folklornu tradiciju Bosne. Na samom koncu prikazana je literatura.