Gaj Julije Cezar je rođen u Rimu 13. srpnja 100. g. pr. Kr. i potiče iz prastarog patricijskog roda. Njegovi prvi životopisci o njegovom djetinjstvu ne pišu ništa, pa se može samo pretpostaviti kako je ono izgledalo. Kada je imao sedamnaest godina došao je u nemilost diktatora Sule jer se nije htio odreći svoje supruge, pa je bio prognan iz Rima. Počeci njegove karijere se vežu za opsadu Mitilene, gdje se iskazao kao odvažan ratnik, a njegov povratak u Rim se dogodio 78. g. pr. Kr. kada je umro Sula. Godine 69. pr. Kr. izabran je za kvestora, financijskog činovnika, što je bila prva stepenica u rimskom političkom častoredu, ljestvici uglednih državnih službi. Sklapanje političke koalicije sa Krasom i Pompejem 60. g. pr. Kr., poznate kao prvi trijumvirat, predstavljalo je važan korak u Cezarovoj karijeri jer mu je to osiguralo i prvi konzulat. U periodu od 58. do 50. pr. Kr. Cezar se posvetio pokoravanju Gala, što je proveo u nizu žestokih okršaja. Za to vrijeme dolazi lagano do udaljavanja trijumvira, prelaska Pompeja na stranu Senata, a trijumvirat je nakon Krasove pogibije 53. g. i Pompejeva konzulata 52. g. pr. Kr. bio praktički mrtav. Strahujući od političke odmazde, Cezar se odlučio na državni udar. Uslijedio je građanski rat s Pompejem u kojemu je Cezar odnio pobjedu, a Pompej je izgubio i život. Kada je Cezar nakon toga pobijedio i posljednje pristalice Pompeja, postao je apsolutni vladar Rima. Godine 45. pr. Kr. imenovan je doživotno diktatorom. Svu vlast je imao u svojim rukama, a istakao se i brojnim zakonima koje je uvodio, te izgradnjom Rima. Ipak, kako oporba protiv njega nikad nije zamrla potpuno, bio je krvavo ubijen u zavjeri 15. ožujka 44. g. pr. Kr.