Tematika diplomskog rada jest Staljin – njegov put djelovanja od petoljetki do čistki, od vrha do dna. Josif Visarionovič Džugašvili Staljin značajna je osoba koja je obilježila povijest Sovjetskog Saveza u brojnim segmentima. U radu ću pisati o industrijalizaciji Sovjetskog Saveza koja je započela na Staljinovu inicijativu 1928. godine kroz prvi petogodišnji plan koji se najčešće naziva petoljetka. Planom se predviđalo kako će se u petogodišnjem razdoblju industrijska proizvodnja znatno povećati te da će se Sovjetski Savez pretvoriti iz poljoprivredne zemlje u industrijsku silu. Osnove industrijalizacije bile su postavljene. Dvije godine nakon provedbe prve petoljetke, 1934. godine, bila je formulirana druga petoljetka čiji su planovi bili drastično korigirani. Ova petoljetka zadržala je vrlo visku stopu investicija i snažan razvoj teške industrije ali se naglasak odlučno premjestio na laku industriju i na potrošna dobra. Na osnovi pozitivnih postignuća druge petoljetke bio je formuliran i treći petogodišnji plan koji je obuhvaćao razdoblje od 1938. do 1942. godine. Ovim planom zapravo se htjelo dostići i prestići u ekonomskom pogledu najrazvijenije kapitalističke zemlje Europe i Sjedinjene Američke Države. Veliki promašaji u ekonomskoj i socijalnoj politici 1928.-1929. godine doveli su do pogoršanja materijalnih prilika većine stanovništva. Odgovornost za sve promašaje u industrijalizaciji i planiranju, Staljin je svalio na "buržoaske stručnjake". Nakon toga došlo je i do zaoštravanja režima unutar same partije gdje se počinju organizirati čistke. U vremenskom razdoblju od 1936.-1938. godine, poznatom pod nazivom "Veliki teror", Staljin je provodio okrutne represije koje su u konačnici rezultirale sa usmrćivanjem gotovo sedam stotina tisuća osoba. Svojom diktaturom i čistkama Staljin je uspostavio poslušnu, civilnu i vojnu birokraciju sastavljenu od mladih kadrova odgojenih u staljinskom duhu tridesetih godina te je dovršio i to radikalno eliminaciju svih "društveno-opasnih elemenata".