Elektronička knjiga, jedna je ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti putem mreže ili u materijalnom obliku. Uz tekst može uključivati sliku i zvuk, poveznice na srodne mrežne stranice te program za izmjene i dopune. U nakladništvu se već niz godina koriste prednosti suvremene tehnologije, ali tek se sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća počeo osjećati jači utjecaj informacijsko-komunikacijske tehnologije na području uređivanja, dizajna, marketinga i raspačavanja knjige. Na Frankfurtskom sajmu 1998. godine, Juha Vuori-Karvia, glavni direktor velikog finskog opskrbnog lanca knjigom, predviđao je da će elektroničko nakladništvo za dvije godine činiti 10% prometa u trgovini knjigom. Smatrao je da knjižari trebaju početi koristiti prednosti elektroničke trgovine te se povezati s nakladnicima i knjižničarima s ciljem uspostavljanja intenzivnije suradnje na proizvodnji, raspačavanju i korištenju sadržaja. Danas u elektroničkom nakladništvu postoji nekoliko poslovnih modela ovisno o profilu nakladnika, ciljanoj publici, vrsti sadržaja ili medija, no kao popularniji svakako se mogu izdvojiti otvoreni pristup, pretplata, tisak na zahtjev te samoizdavaštvo. Ovi su se modeli pokazali i najučinkovitijima, a ujedno i najbolje odgovaraju na izazove koje razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije stavlja pred njih.