Sažetak | Postoji velik broj istraživanja koja se bave pojmom kvalitete života, multidimenzionalnim konstruktom koji predstavlja pojedinčevu percepciju vlastitog života, koju karakterizira usporedba objektivnih životnih okolnosti i željenih okolnosti. Prilikom provođenja istraživanja i teoretiziranja o ovom konceptu nametnula se potreba za izdvajanjem subjektivnih pokazatelja kvalitete života, budući da se kvaliteta života ne može mjeriti samo na temelju objektivnih pokazatelja. Ovaj specifični konstrukt se u psihologiji najčešće naziva zadovoljstvo životom, a pod utjecajem je različitih faktora. Jedan od čimbenika koji utječu na subjektivnu kvalitetu života je i bolest, stanje organizma koje odstupa od normalnog funkcioniranja. Bolešću možemo nazvati i pretilost (abnormalno ili pretjerano nakupljanje masti u tijelu, koje predstavlja rizik za zdravlje), jer predstavlja globalnu, brzorastuću epidemiju, koja zahvaća sve dobne i socioekonomske skupine te u modernom svijetu koegzistira s neuhranjenošću. Zdravstvene posljedice pretilosti su velike, počevši od dijabetesa, prerane smrti zbog arterijske hipertenzije, bolesti lokomotornog sustava, prestanka disanja u snu te povećanog rizika za razvoj raka maternice, debelog crijeva, dojke i prostate.
Svrha ovoga završnog rada prikazati je kako pretilost utječe na subjektivnu kvalitetu života, budući da istraživanja nude neujednačene rezultate. Istraživanja pokazuju da je pretilost povezana s povećanim rizikom od obolijevanja od psihičkih bolesti, posebno depresije, no i ovdje su prisutni nekonzistentni nalazi. Pored toga, istraživanja su pokazala da pretilost ima negativan utjecaj na sliku o sebi i samopoštovanje osobe, kao i na socijalne odnose, te da pridonosi stigmatizaciji i predrasudama. |