| Sažetak | Stari Grci su vjerovali u mnoštvo bogova, no najvažniji su dvanaest olimpskih bogova (Zeus, Hera, Posejdon, Demetra, Hestija, Afrodita, Apolon, Artemida, Atena, Ares, Hefest, Hermes), nazvanih prema planini Olimp na kojem kojoj su po prema mitu obitavali. No, oni nisu oduvijek bili najviši bogovi. Prema Hesoidu postojao je Kaos iz kojeg nastade Geja koja sama od sebe rodi Urana, a s Uranom Titane, Hekatonohire i Kiklope. Bojeći se za svoju vlast Uran ih je zatočio. Ali Titan Kron oslobađa braću i ruši oca s vlasti, te se ženi sestrom Rejom. No, i Krona kao što je on svog ova, svrgava vlastiti sin Zeus uz pomoć braće Posejdon i Hada s kojima, nakon desetogodišnjeg rata, dijeli vlast nad svijetom. I time započinje doba novih, olimpskih bogova. Tih dvanaest olimpskih bogova činili su središte grčkih vjerovanja, oko kojih se razvilo mnoštvo mitova koji i danas pobuđuju maštu ljudi. Grci su zamišljali bogove kao ljude, s ljudskom manama i vrlinama, oni se vole, mrze, svađaju, žene i vesele. Pričajući priče o bogovima stari Grci su željeli bolje razumjeti svijet oko sebe. |
