Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li povezanost između optimizma, zdravstvenog lokusa kontrole i zdravstvenih ponašanja studenata. Nadalje, nastojalo se utvrditi razlikuju li se i po kojim karakteristikama sudionici sa zdravstveno rizičnim ponašanjima od onih s protektivnim ponašanjima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 178 studenata triju fakulteta u Osijeku (Ekonomski, Filozofski i Elektrotehnički fakulteta). U istraživanju su korišteni slijedeći instrumenti: Upitnik zdravstvenog lokusa kontrole ZLK-90 za ispitivanju vjerovanja o osobnom zdravlju i faktorima koji na njega utječu u svrhu predviđanja zdravstvenog ponašanja, Revidirani Life Orientation Test (LOT-R) za mjerenje generalnog optimizma i Anketni upitnik za procjenu zdravstvenih ponašanja sastavljen za potrebe ovog istraživanja. Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna povezanost između optimizma i samo jednog zdravstvenog ponašanja. Dobivena je statistički značajna pozitivna povezanost optimizma i broj obroka dnevno - zdravstveno protektivno ponašanje. Što se tiče ostalih zdravstvenih ponašanja pojedinačno, nije utvrđena statistički značajna povezanost s optimizmom. Isto tako, nije utvrđena značajna povezanost optimizma i ukupnog zdravstveno rizičnog ponašanja. Rezultati su pokazali da nijedna dimenzija zdravstvenog lokusa kontrole nije statistički značajno povezana sa zdravstvenim ponašanjima studenata. Iako rezultati pokazuju da sudionici sa zdravstveno protektivnim ponašanjima postižu viši rezultat na optimizmu od sudionika sa zdravstveno rizičnim ponašanjima, te razlike nisu statistički značajne. Isto tako, sudionici sa protektivnim ponašanjima postigli su viši rezultat od sudionika s rizičnim ponašanjima na svim dimenzijama zdravstvenog lokusa kontrole, ali ni te razlike nisu statistički značajne.