Cilj diplomskog rada je dati uvid u portugalsku kulturu tijekom druge polovice 18. stoljeća. Ovo je stoljeće u Portugalu poznato i kao zlatno stoljeće, doba blagostanja, političkog i kulturnog napretka. Deskriptivnom i analitičkom metodom istražena je historiografska građa s naglaskom na društveni život, kulturu, arhitekturu i umjetnost u Portugalu tijekom djelovanja markiza Pombala. Društvene su promjene sagledane u kontekstu povijesti grada. Rad je tematski podijeljen na četiri dijela. U prvom dijelu kratko su obrazloženi uzroci pombalinske ere s obzirom na geografske i političke predispozicije. Utvrđeno je kako su geografski položaj i prirodna katastrofa u obliku potresa i tsunamija jedan od glavnih uzroka pombalinskoj eri. Ovaj dio ima interdisciplinaran karakter s obzirom na uključivanje geoloških i geografskih nalaza. U drugom dijelu opisani su život i djelo markiza Pombala, s naglaskom na njegove reforme i političku aktivnost. Pombal, poznat kao otac modernog Portugala i Bismarck osamnaestog stoljeća pokretač je svih oblika razvoja u portugalskom društvu. Njegove su reforme izazivale oduševljenje, ali i otpor. Treći dio rada bavi se društvenim životom u Portugalu za vrijeme pombalinske ere, istraženi su segmenti iz života različitih društvenih slojeva, kulturni preporod te obrazovanje. Uključena su istraživanja historije mentaliteta, polazeći od aristokratske svakodnevice do one marginalnih grupa poput kriminalaca i prostitutki. Četvrti dio bavi se specifičnom arhitekturom i promjenama u umjetničkom izričaju koje nastaju kao odgovor na poticajno političko stanje. Arhitektura pombalinskog razdoblja značajna je i stilski jedinstvena, a najviše je prisutna u Lisabonu, Portu i Rio de Janeiru. U pregledu pombalinskih arhitekturnih rješenja najzastupljenija su ova tri grada.