Paginacija

Strip u nastavi književnosti
Strip u nastavi književnosti
Sandra Tuček
U radu je riječ o upotrebi stripa u nastavi književnosti. Definira se pojam stripa i iznose najvažnije činjenice o porijeklu i obilježjima stripa. Donosi se pregled književnih djela u stripu te vrste stripova. Govori se o zastupljenosti stripa u osnovnoškolskim planovima i programima, udžbenicima i metodičkim priručnicima te srednjoškolskim programima i udžbenicima. Navodi se metodički pristup stripu i obilježja stripa u nastavi književnosti. Strip je prisutan u nastavi...
Stripovni stil u mangama i grafičkim romanima
Stripovni stil u mangama i grafičkim romanima
Tea Maksimović
Podjela stripova na alternativne i komercijalne pojavljuje se u zborniku „Uvod u medije“ (Dragojević, Frančeski, 2011: 173). Rad će se interpretacijski i analitički baviti stilskim značajkama pojedinih alternativnih i komercijalnih oblika stripa, preciznije rečeno, japanskih mangi i grafičkih romana. Grafički romani mogu: a) nastati prema već napisanim romanima pa je onda riječ o svojevrsnoj preregistraciji, tj. postupku „preuzimanja drugog tipa registara u jedan osnovni...
Strojno autorstvo: generatori teksta i prijevoda
Strojno autorstvo: generatori teksta i prijevoda
Mislav Glavačević
Cilj je ovoga diplomskog rada opisati aspekte strojnog autorstva, odnosno generatora teksta i prijevoda kao segmenta u području kreativnih industrija, specifično u polju autorstva. Rad daje pregled nastanka i razvoja strojnog autorstva te preduvjeta i čimbenika koji su pripomogli njegovom razvoju. Na početku rada opisat će se umjetna inteligencija kao preduvjet stvaranja strojnog autorstva, što je ona, kada je nastala, kako se razvijala, kako funkcionira te koje su sve grane umjetne...
Struktura i elementi uređivanja rukopisa na različitim stupnjevima hijerarhije
Struktura i elementi uređivanja rukopisa na različitim stupnjevima hijerarhije
Sanja Adašević
Dva su cilja koja se žele postići obrađivanjem ove teme: definirati stupnjeve i hijerarhiju rada na rukopisu i metodološkim putem uspostaviti faze uredničke obrade rukopisa. Nakladnik je osoba koja organizira i financira objavljivanje i distribuciju knji-ga, od pripreme rukopisa za tisak do njegove prodaje. Razne su funkcije u nakladništvu: urednička funkcija, funkcija dizajna i proizvodnje, funkcija marketinga i prodaje, finan-cijska i opća funkcija, te skladište i distribucija. Uz...
Strukturalistička fonologija
Strukturalistička fonologija
Davorka Ljubenkov
Jezikoslovlje 20. stoljeća uvelike je obilježeno radom Ferdinanda de Saussurea, koji je opisujući jezik kao sustav dihotomija i ustrajući u određivanju najmanjih jezičnih jedinica uveo u jezikoslovni rječnik pojam strukturalizam i doveo do osamostaljenja fonologije kao jezikoslovnog područja. Njegov rad nastavljaju istaknuta imena lingvistike. L. Hjelmslev, H. J. Uldall i V. Brøndall ističu se kao predstavnici Kopenhaške lingvističke škole. R. Jakobson, N. S. Trubeckoj i V....
Strukturalističko tumačenje romana "Djevojka s bisernom naušnicom" Tracy Chevalier
Strukturalističko tumačenje romana "Djevojka s bisernom naušnicom" Tracy Chevalier
Dajana Lerić
U ovom je završnom radu uvodni dio posvećen općenito romanu, odnosu romana i čitatelja, kao i o suvremenim teorijama o romanu. Analiza počinje definiranjem teme, motiva i tipskih i konkretnih pojedinačnosti. Zatim slijede razrada fabule, pripovjedačeva položaja, pripovjednih tehnika i značenja u pripovjednom tekstu koje je objašnjeno preko tri jedinice: semantičke, značenjske i smisaone. Objašnjava se razlika između stvarnog i mogućeg svijeta, a zatim se prelazi na sadržaj...
Strukturalističko tumačenje romana "Lolita" Vladimira Nabokova
Strukturalističko tumačenje romana "Lolita" Vladimira Nabokova
Sanja Bošković
Mnogi smatraju da je čitanje spontano i da nije potrebno poznavanje tipa teksta kojeg smo čitali, ali će se upravo u ovom radu dokazati suprotno. Ovom analizom otvaraju se temeljna pitanja '' Kako čitati roman?'' ili ''Uvod u čitanje romana''. Govori se i o odnosu romana i čitatelja, pripovjednim tehnikama, romanu kao izrazu ili sintaktičkoj substrukturi, o fabuli kao pukom rasporedu događaja, pripovjednom stajalištu, naraciji. Naglašena je važnost narativnih figura kao...
Strukturalističko tumačenje romana "Stranac" Alberta Camusa
Strukturalističko tumačenje romana "Stranac" Alberta Camusa
Ivona Sabljak
Roman, koji je svoje zasluženo mjesto u književnosti dobio tek u drugoj polovici osamnaestog stoljeća, kada je postao dominantan žanr i zasjenio pjesništvo koje se kroz dugi period u književnosti jedino smatralo književnošću, tema je ovog rada. Analiza romana vršit će se na predlošku romana Stranac Alberta Camusa. Analiza započinje tematiziranjem same priče i romana općenito, problema njegova precizna definiranja, a potom se prelazi na dublju razradu romana, njegova plana...
Strukture svakodnevice u frančezarijama
Strukture svakodnevice u frančezarijama
Ivana Rotim
Tema je ovog rada Molière i elementi svakodnevice u dvijema frančezarijama, tj. dvijema preradbama Molièreovih komedija: Nauk od mužova (prijevod francuskog L' Ecole des maris) i Nauk od žena (prijevod francuskog L'Ecole des femmes). Slobodan Prosperov Novak u Leksikonu hrvatskih pisaca objašnjava kako su frančezarije pokušaj grupe mladih pisaca da prevedu sve Molièreove tekstove (Novak: 2000: 220). Mirko Deanović naglašava da pojam frančezarija označava zanos za sve što je...
Strukture svakodnevice u komediji "Matijaš Grabancijaš dijak"
Strukture svakodnevice u komediji "Matijaš Grabancijaš dijak"
Mirna Obradović
U završnom radu istraživat će se djelo Tituša Brezovačkog „Matijaš Grabancijaš dijak“. Na temelju povijesti stare hrvatske književnosti različitih autora (R. Bogišić, I. Frangeš, K. Georgijević, M. Kombol, B. Vodnik), opisat će se kulturne prilike i hrvatska književnost u 18. stoljeću te će se prikazati život i književni rad ovog dramskog pisca i prigodnog pjesnika. Nadalje, objasnit će se književna vrijednost samoga djela, temeljna obilježja, kao i mogući utjecaji...
Strukturiranje sadržaja osječkih novina od sredine 19. do sredine 20. stoljeća
Strukturiranje sadržaja osječkih novina od sredine 19. do sredine 20. stoljeća
Martina Jošavac
Rad govori o strukturiranju sadržaja u osječkim novinama u razdoblju od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Cilj rada je objasniti kako su se formirale rubrike u novinama, kako su se te iste rubrike mijenjale kroz vrijeme i naposljetku navesti njihova temeljna sadržajna obilježja. Radnja će prikazati razvoj strukture sadržaja osječkih novina kroz razdoblje od stotinjak godina, koristeći građu pohranjenu u Hemeroteci Muzeja Slavonije u Osijeku. Metode korištene pri istraživanju...
Strukturne analogije pjesničkoga i filmskoga teksta na primjeru usporedne analize pjesništva Nikole Kraljića i hrvatskih eksperimentalnih filmova
Strukturne analogije pjesničkoga i filmskoga teksta na primjeru usporedne analize pjesništva Nikole Kraljića i hrvatskih eksperimentalnih filmova
Nikolina Hajek
Nikola Kraljić čakavski je pjesnik rodom iz Omišlja. Veliki dio njegova pjesničkoga opusa čine tekstovi pisani čakavskim narječjem, a u ovom su radu odabrani oni koji koriste kombinaciju čakavskoga narječja i hrvatskoga standardnog jezika. Nikola Kraljić djelovao je u kontekstu raznih političkih i književno umjetničkih orijentacija, a zahvaljujući velikoj čitalačkoj angažiranosti i studiju filozofije, Kraljiću se otvaraju sasvim novi vidici koji se očituju u...

Paginacija