Paginacija
-
-
Nietzscheova ideja obrazovanja
-
Zvonimir Tokić Friedrich Nietzsche (1844 –1900) bio je njemački filozof, jedan od najvećih mislilaca u povijesti čovječanstva. Nietzsche je svojom filozofijom iznova svaku generaciju inspirirao idejama o prevrednovanju vrijednosti, uzdizanju nadčovjeka, ali i kritikama upućenim moralu, znanosti i religiji. Ideja obrazovanja je jedna od tih. Polazeći od analize modernog čovjeka i uzroka njegovog nepovoljnog položaja, Nietzsche je u djelima O budućnosti naših obrazovnih ustanova i Schopenhauer...
-
-
Nietzscheovo poimanje povijesti
-
Tomislav Korman Friedrich Nietzsche je jedan od najvećih filozofa novoga vijeka, a svojim kritičkim i često napadnim mišljenjem uspio je nakon svoje smrti prikupiti veliki broj sljedbenika koji su upravo u njegovoj filozofiji vidjeli način za vođenje boljeg života. Nietzsche je pokušao ukazati na potpunu propasti svih tradicionalnih vrijednosti koje su dovele do početka propadanja Zapada. Glavni razlog za to vidi u kršćanstvu i kršćanskim tradicijama. Nietzsche je zastupao mišljenje da se...
-
-
Nietzscheovo shvaćanje ljubavi
-
Lana Lončar Ovaj diplomski rad pokušaj je interpretacije Nietzscheova shvaćanja ljubavi, koja se uglavnom pogrešno shvaćala na polju filozofije ili se nije shvaćala uopće. Nietzscheove misli o ljubavi iz svih njegovih djela, a ponajviše iz Radosne znanosti, Tako je govorio Zaratustra i S onu stranu dobra i zla, pisane su na način da ih čitatelji pokušaju razumjeti, a ne da ih prihvate kao apsolutne činjenice. Nietzsche je bio jasan kada je rekao da ne postoje činjenice, samo interpretacije....
-
-
Nietzscheovo tumačenje kršćanstva
-
Stjepan Lončarić Djelo Antikrist (Der Antichrist) njemačkog filozofa Friedricha Wilhelma Nietzschea jedno je od najkontroverznijih i najprovokativnijih filozofskih djela devetnaestog stoljeća. Premda je djelo napisano 1888.g, na svoju objavu radi kontroverznog sadržaja čeka do 1895.g. U Antikristu Nietzsche iznosi svoje stavove i sudove o kršćanstvu, te naposljetku predlaže ukidanje istog. Nietzsche na kršćanstvo gleda kao na najveću mrlju u ljudskoj povijesti, kao i svakog povezanog sa...
-
-
Nietzscheovo vječno vraćanje u djelu "Nepodnošljiva lakoća postojanja" Milana Kundere
-
Tatjana Topalov Milan Kundera, češki pisac, imao je izniman utjecaj na postmodernu prozu. Razdoblje postmodernizma, koje se obilježava kao nova tendencija u književnosti koja nastupa nakon modernizma i koju je zbog toga bilo teško imenovati, karakterizira ispreplitanje filozofije i književnosti pri čemu se javljaju obilježja poput radikalnog skepticizma, relativizma te novog shvaćanja tradicije. Kao primjer uvođenja filozofije u književnost može se istaknuti roman Nepodnošljiva lakoća...
-
-
Nije bolest sve što boli ili o fenomenu traume u pjesništvu, glazbi i filmu novog milenija
-
Ema Hiršman Ovaj rad govori o fenomenu traume u pjesništvu, glazbi i filmu novoga milenija na primjeru estetskih tekstova triju autorica – pjesništva Marijane Radmilović, pjesama glazbenog sastava Punčke i filma Hane Jušić Ne gledaj mi u pijat. Usmjerenost rada ženskom estetskom pismu uporište je pronašla u tezi Sanjina Sorela kako je putanja patnje s podlogom u etičkoj i psihološkoj krizi kao posljedicom svijesti o izgubljenoj arkadiji subjekta započela u 60-im godinama 20. stoljeća, a...
-
-
Nikola Iločki
-
Daria Nedić U radu se analizira život i političko djelovanje jednog od najznačajnijih ugarskih plemića 15. stoljeća, Nikole Iločkog. Rođen je u plemićkoj obitelji čiji je ugled, na temelju uspješnosti svojih predaka i vlastitim uspjesima, uzdigao na poziciju jedne od najutjecajnijih aristokratskih obitelji kasnosrednjovjekovnog Ugarskog Kraljevstva. Reputaciju koju je stekao zahvaljujući svojoj obitelji iskoristio je za osobni uspjeh. Odigrao je važnu ulogu u svim dinastičkim borbama za...
-
-
Ništavilo u budizmu
-
Katarina Mandić U radu koji slijedi tumači se učenje o ništavilu (suñña-vādo) u budističkoj filozofiji, uključujući početni i kasniji razvoj budizma, u okviru prvog nezavisnog sistema - škole mâdhyamaka, čiji je utemeljitelj filozof Nâgârjuna. Glavna postavka te škole je učenje o ništavilu bitka i ništetnosti bića. Temeljne budističke postavke predstavljene su u obliku etike, nauka o spoznaji i nauka o meditaciji, što čini i samu formu Buddhina učenja. Sve postavke se osnivaju i...
-
-
Njemačka Demokratska Republika pod paskom STASI-ja
-
Krešimir Novinc Odmah nakon Drugog svjetskog rata bilo je jasno da će Njemačka država biti podijeljena. Četiri okupacijske sile podijelile su Njemačku na okupacijske zone. Tri zone nalazile su se na zapadu Njemačke, dok je četvrta bila na istoku Njemačke. Shodno tome, dolazilo je do neslaganja između sila koje je rezultiralo Berlinskom blokadom. Nakon toga su nastale dvije nove države, Savezna Republika Njemačka i Njemačka Demokratska Republika, te je postalo jasno da će se razvijati u dva...
-
-
Njemačka nakon Drugog svjetskog rata (1945.-1949.)
-
Mihaela Kolar U radu se opisuje stanje u Njemačkoj nakon Drugoga svjetskog rata i to od 1945. do 1949. godine s tim da se počinje od mirovnih konferencija u Jalti i Potsdamu. U nastavku se objašnjava poslijeratna međunarodna situacija (Hladni rat), odnosi među silama i njihov utjecaj na Njemačku. Veći dio rada odnosi se na stanje u Njemačkoj - političko, gospodarsko i društveno te na sukob koji je učvrstio blokovske pozicije. Ono što je na poslijeratnu Njemačku najviše utjecalo bila je...
-
-
Njemačke proljetne ofenzive 1918. godine
-
Ivan Katalinić Ovaj završni rad obradit će posljednju njemačku ofenzivu za vrijeme Prvoga svjetskoga rata, odnosno njihovu Proljetnu ofenzivu 1918. godine. Sama ofenziva može se podijeliti na manje ofenzive koje su se odigrale, točnije operacije Michaele, Georgette, Blücher-Yorck Gneisenau te Fiendsturm. Ove operacije rođene su kao ideja njemačkoga vrhovnoga zapovjednika Ericha Ludendorffa koji se, uvođenjem novih taktičkih ideja, nadao brzom slomu savezničkih snaga na Zapadnome frontu. Taktike...
-
-
Njemački jezik i kultura u novelistici Augusta Šenoe
-
Amra Hodžić August Šenoa jedan je od najvažnijih autora u povijesti hrvatske književnosti, a cjelokupni period oko njegova književnoga stvaralaštva nosi naziv Šenoino doba. Šenoa je često upozoravao na loše stanje novelistike u hrvatskoj književnosti te o njoj pisao i unutar vlastitih novela. Iznio je brojne kritike, ali i upozorio na preveliku prisutnost njemačkih književnih djela. No s druge strane sam je stvarao pod utjecajem germanizacije te se brojni primjeri spominjanja njemačkih...
Paginacija
