Ovaj rad bavi se problemom s kojim se susreće velik broj ljudi u romantičnim odnosima - ljubomorom. Važno je obratiti pažnju na ovu sveprisutnu pojavu koja uvelike može narušavati uobičajeno funkcioniranje osobe kao i njene socijalne odnose. Ljubomora se može definirati na različite načine, no njeno glavno obilježje je da osoba percipira prijetnju u svom odnosu s partnerom koja može, ali i ne mora, biti uvijek realna. Oduvijek je bila prisutna u ljudskim odnosima, a posebice u onima romantične prirode te su stoga postavljane različite teorije koje su nastojale objasniti njen uzrok. Dvije najistaknutije i ujedno oprečne teorije su evolucijska teorija te socijalno-kognitivna teorija ljubomore. Uz njih velik utjecaj na razumijevanje uzroka ljubomore postavili su DeSteno i Salovey sa svojom hipotezom uvjerenja te Gregory L. White. Ljubomora je istraživana u različitim kontekstima, a najčešće obzirom na spol. Dobiveni su nekonzistentni rezultati, no njihov smjer sugerira nepostojanje spolnih razlika u doživljavanju ljubomore, unatoč tome što takve razlike predviđa evolucijska teorija. Za ljubomoru su karakteristične tri osnovne komponente - emocionalna, bihevioralna i kognitivna. One se nalaze u podlozi doživljavanja ljubomore kao i njenih posljedica koje se očituju u intervalu od oprosta do osvete uz mnogobrojne ostale okosnice ponašanja. Osobe kod kojih je izražena ljubomora mogu se ponašati na različite načine i zbog postojanja različitih vrsta ljubomore; patološke, racionalne, iracionalne, romantične, seksualne i namjerne. U današnje vrijeme, pojavom društvenih mreža, nameće se potreba za istraživanjem suvremene ljubomore te je stoga u ovom radu također prikazan i osvrt na "Facebook" ljubomoru uključujući najvažnije čimbenike koji se povezuju uz njenu pojavu.