Informacijsko ponašanje studenata podrazumijeva smisleno pretraživanje informacija koje su im potrebne radi završavanja određenih zadataka tijekom studija. Dva bitna čimbenika kod informacijskog ponašanja studenata su razina informacijske i informatičke pismenosti. Nadalje, studenti informacije najčešće pretražuju korištenjem internetskih tražilica, pretraživanjem OPAC-a i baza podataka te korištenjem digitalne knjižnice. Važnu ulogu kod studenata koji pretražuju znanstvene i stručne informacije imaju sveučilišne knjižnice. Kako bi se olakšalo razumijevanje procesa pretraživanja informacija, razvijeni su takozvani ISP modeli koji objašnjavaju korake koje osoba koja pretražuje informacije treba poduzeti, a dva najpoznatija su Kuhlthau te Ellisov model. Baza podataka je organizirana i uređena cjelina međusobno povezanih podataka spremljenih bez nepotrebne redundancije. Postoje tri vrste baze podataka – bibliografske, citatne i s cjelovitim tekstom. Dok pojedine baze podataka preko svojih sučelja nude pristup drugim bazama podataka, postoje i one koje imaju svoja vlastita sučelja za pretraživanje. Postoji nekoliko načina za pojednostavljivanje pretraživanja – Booleovi operatori, znakovi za kraćenje ili zamjenski znakovi i predmetno označivanje. Iako postoje brojne baze podataka, studenti informacijskih znanosti najčešće koriste baze podataka EBSCO, EmeraldInsight, Inspec, Scopus te Web of Science. Osim baza podataka, studenti često pretražuju i online kataloge (OPAC), zatim Google Scholar te naposljetku i digitalne knjižnice. U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenog među studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku na temu informacijskog ponašanja studenata pri pretraživanju znanstvenih i stručnih informacija.