U završnom radu s temom Preispisivanje mitskog u djelima Christe Wolf govori se o dvjema mitološkim likovima, dvjema ženama čije se obrade provlače kroz stoljeća, no njihove obrade njemačke spisateljice Christe Wolf, o kojima je u ovom radu riječ, nisu tradicionalne. Djela Kasandra i Medeja pružaju uvid u suštinu mita, drevnih mitova, ali i onih modernog podrijetla, obradu mita kroz stoljeća, poimanje mita jučer i danas. Pokušava se pokazati kontinuitet i pravovremenost mita o Kasandri i Medeji i razumijevanje i funkcije mita u njihovom povijesnom kontekstu. U radu se govori i o pripovjednoj tehnici u postmodernoj teoriji. Kasandra je kao pripovjedačica sama uključena u priču, doživljava iskustvo, uključena je u taj svijet događanja. Reinterpretacije likova Kasandre i Medeje stoje u prednjem planu, dok je bitno osvrnuti se i na kritiku patrijarhata i položaja žena u ondašnjem društvu. Žene su bile isključene iz političkog života, bez prava glasa i utjecaja na vladajuće, korištene kao objekti razmjene s neprijateljima. Društveni prikaz muškarca i žene pokazuje jasne razlike u aspektima mišljenja, djelovanja i osjećanja. Ne ostaje ni povijesna pozadina DDR-a ne osvjetljena, već je naglašena s obzirom na političku situaciju u trenutku izlaska romana. Vidovnjačka vizija propasti Troje u Kasandri, kojoj nitko nije pridavao važnosti ni ozbiljnosti može se tumačiti kao poveznica sa slutnjom kraja jedne druge države –DDR-a.