U ovome radu govori se o podravskome poddijalektu slavonskoga dijalekta, ali se, prije glavne teme, zbog cjelovitosti i razumljivosti, obrađuje i jedno od triju hrvatskih narječja, štokavsko. Obrađuje se i slavonski dijalekt iz kojeg je potekao podravski poddijalekt. Nakon osnovnih obilježja štokavskoga narječja, slavonskoga dijalekta i podravskoga poddijalekta govori se o novijim istraživanjima govora slavonskoga dijalekta te o odnosu podravskoga govora prema njegovim susjednim govorima, a to su: kajkavsko narječje, posavski govor i istočnohercegovački dijalekt. Nakon navedenoga slijedi primjena literature o podravskome poddijalektu na konkretnome živome govoru, govoru podravskoga naselja Svetoga Đurađa. Prije analize govora slijedi upoznavanje sa spomenutim naseljem i njegovom poviješću. Zatim slijedi analiza govora kroz poglavlja koja nose sljedeće nazive: fonetika i fonologija, morfologija, tvorba riječi, sintaksa i leksik. Temeljna literatura koja se koristi u ovome radu je rad Stjepana Sekereša Govor Slavonske Podravine, izdanja iz 1974. i 1975. godine; zatim knjiga novijega datuma Sičanske riči autorica Emine Berbić Kolar i Ljiljane Kolenić iz 2014. godine. Također je za ovaj rad od izrazite važnosti i izvorni znanstveni rad Ljiljane Kolenić iz 1997. godine s nazivom Slavonski dijalekt te knjiga Josipa Lisca Hrvatska dijalektologija 1. Za upoznavanje podravskoga naselja Svetoga Đurađa upotrijebljava se u ovome radu knjiga Stjepana Pavičića s naslovom Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji iz 1994. godine. Za istraživanje podrijetla riječi koristi se knjiga Martina Jakšića Divanimo po slavonski te internetski rječnik hrvatskoga jezika Hrvatski jezični portal.