Pages
-
-
Gewalt als Entfaltung der "Liebe" in Dramen von Roland Schimmelpfennig und Marius von Mayenburg
-
Marijana Mandić In der vorliegenden Arbeit wird den Fragen nachgegangen, wie Liebesbeziehungen im deutschen Gegenwartsdrama dargestellt sind und warum sie zur Gewalt führen. Das Ziel der Arbeit ist, die Tendenz der Manifestation von Gewalt im deutschen Gegenwartsdrama zu analysieren. Diese Analyse wird an den Dramen Die Frau von früher von Roland Schimmelpfennig und Parasiten von Marius von Mayenburg durchgeführt. Dabei bedient sich die Arbeit der psychoanalytischen Methode, die vor allem auf den...
-
-
Giga Barićeva u romanu i drami Milana Begovića
-
Martina Golek Milan Begović bio je novelist, dramski pisac i romanopisac. Napisao je brojna djela, a među njima su roman Giga Barićeva i drama Bez trećega. Roman i drama u središte pozornosti stavljaju Gigu Barićevu. Stoga, ovaj se rad bavi detaljnom analizom Gige Barićeve u romanu i drami Milana Begovića. Giga posjeduje karakteristike progonjene nevinosti. Krepost, čistoća, vjernost i dobrota samo su neka od obilježja prethodnice femme fragile, a ujedno i Gige Barićeve. Također, ona...
-
-
Glagoljaš Branko Fučić
-
Monika Kovač U ovom završnom radu opisan je život i djelo Branka Fučića, istaknutog hrvatskog znanstvenika, glagoljaša, istraživača i proučavatelja glagoljskih epigrafskih spomenika, ploča, grafita i natpisa. Branko Fučić rodio se 1920. godine na otoku Krku, a umro je 1999. godine u Rijeci. Središte njegovih istraživanja činila je Istra, ali proučavao je mnoge epigrafe i natpise na kvarnerskom i primorskom području. Svoja zapažanja, zaključke i zanimljivosti zabilježio je u niz knjiga,...
-
-
Glagoljaš Dragutin Antun Parčić
-
Jelena Čop Dragutin Antun Parčić odmah nakon svoje smrti dobiva iscrpnu biografiju1 iz koje su svi kasniji Parčićevi proučavatelji crpili podatke o njegovu životu i radu. Zanimanje za Parčićev rad privlači pažnju različitih stručnjaka jer je pravi enciklopedijski čovjek. Svestrani redovnik, jezikoslovac, leksikograf, liturgičar, franjevac trećoredac, glagoljaš, svećenik, prevoditelj i znanstvenik na mnogim područjima ljudskoga interesa ostavio je svoj trag i originalni prinos. Bavio...
-
-
Glagoljica danas
-
Marija Magdalena Cvitković Glagoljica kao najstarije hrvatsko pismo uvelike je utjecala na stvaranje hrvatskog jezičnog identiteta, naročito ako se uzme u obzir da je glagoljaška kultura odolijevala svim pokušajima Rimske crkvene vlasti da se preuzme latinski jezik i latinsko pismo. Kao pismo, nastala je u ranom srednjovjekovlju, a ovaj će rad pokazati i procese koji su se događali oko njenog nastanka, posebice proces kristijanizacije Hrvata zbog kojeg je Konstantin Ćiril, po Božjem nadahnuću, osmislio...
-
-
Glagoljica i ćirilometodska baština u novijem hrvatskom pjesništvu
-
Sanja Heraković U radu se obrađuju pjesme novije hrvatske književnosti u kojima se na tematskom i motivskom planu pojavljuju glagoljica i ćirilometodska baština. U prvom se poglavlju daje kratak teorijski pregled glagoljičnoga pisma, od njegova nastanka, različitih teorija vezanih uz nastanak glagoljice do pojavnih oblika, odnosno vrsta glagoljice te simbolike sadržane u njoj. Naglašena je i važnost glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti. Daje se i pregled života glagoljice u XX. stoljeću. U...
-
-
Glagoljica jučer i danas
-
Kristina Stipić Ovim se radom tematizira staro pismo glagoljica koja je u stalnoj upotrebi bila od 9. do 11. st. Postoje tri glavne regije glagolizma: hrvatska, bugarsko-makedonska i češko-moravska. Glagoljica je nastala za potrebe Slavena, a unatoč tomu što postoje brojne teorije o njezinu nastanku, malo tko danas sumnja da je ona autorsko djelo Konstantina Filozofa, koje je nadahnuto filozofijom, geometrijom i religioznošću. Glagoljsko je pismo posebno i zanimljivo jer, osim toga što početna slova...
-
-
Glagoljica na oltaru
-
Marija Odobašić U ovom završnom radu govori se o glagoljskim liturgijskim knjigama upotrebljavanima od 11. do sredine 15. stoljeća, odnosno misalima i brevijarima pisanih glagoljicom koji su nastali na hrvatskome tlu. Nakon kratkog uvoda odmah se prelazi na glavnu temu, odnosno prvo na misale iz toga razdoblja, opisujući osam misala, zatim devet brevijara koji su u većini slučajeva popraćeni i slikama pojedinih stranica iz opisivanih liturgijskih knjiga.
-
-
Glagoljica u Hrvatskoj
-
Katarina Barbarić Glagoljica je najstarije poznato slavensko, ali i hrvatsko pismo. U Hrvatskoj je poznata već od ranog srednjeg vijeka gdje je, uz latinicu i kasnije hrvatsku ćirilicu, predstavljala temelj pismenosti svekolikog visokog obrazovanog, ali i običnog pučkog stanovništva. Rad će s različitih aspekata predstaviti glagoljicu: objasnit će se povijesne okolnosti zahvaljujući kojima je glagoljica došla u Hrvatsku, njezin položaj u srednjovjekovnom hrvatskom društvu, borba glagoljice i...
-
-
Glagolska vremena u Veberovoj Slovnici Hrvatskoj
-
Mateja Matić U radu se opisuju glagolska vremena i glagolski načini u Veberovoj Slovnici hèrvatskoj iz 1871. godine te se uspoređuju s glagolskim vremenima i načinima u suvremenim gramatikama na taj način da se naglasak stavlja na opis, tvorbu i nazive kojima se služio Veber. Na početku rada ukratko se opisuju slovopis, pravopis i nazivlje Veberove Slovnice, a daje se i uvid u suvremenu
literaturu koja govori o Slovnici. Na taj se način pokazuje koliko su se glagolski oblici, opis te tvorba...
-
-
Glagolske vrste i razredi u suvremenim hrvatskim gramatikama
-
Mateja Matić U radu će biti riječi o podjeli glagola na glagolske vrste i razrede. Na temelju literature, tj. triju suvremenih hrvatskih gramatika prikazat će se i usporediti pripadnost glagola pojedinim vrstama i razredima. Zbog različitosti njihove infinitivne i prezentske osnove i radi lakšeg određivanja svakog oblika glagola, svi se glagoli dijele na vrste, a vrste na razrede. Istoj skupini pripadaju glagoli koji dijele neke zajedničke osobine, prvenstveno oni glagoli s jednakim infinitivnim...
-
-
Glas j u hrvatskom jeziku
-
Betina Domazet Nazivi za pojedine glasove pojam su uz koji se vežu brojne poteškoće (nedovoljno dobra usustavljenost, postojanje prevelikog broja oblika i sl.) te im je kao takvima, jednako kao i temi podjele glasova u gramatikama različitih autora, nužna bolja ujednačenost jer bi to uvelike olakšalo razumijevanje navedenog i smanjilo moguće nedoumice. Takva se pak neujednačenost dalje „prenosi“ i na jedan od glasova, glas j. S obzirom na to da se on ne ostvaruje jednako u svim položajima...
Pages
