Pages

Slavonac Ivana Kozarca
Slavonac Ivana Kozarca
Igor Kretonić
Ivan Kozarac slavonski je književnik rođen u Vinkovcima 1885. godine. Kratkotrajni književni rad koji je prekinula njegova smrt 1910. godine započeo je pišući pjesme, da bi se kasnije prebacio na prozu gdje se ostvario kao književnik. U svojim pripovijetkama i romanu Đuka Begović pisao je o Slavoniji, ponajviše o moralnom i gospodarskom propadanju koje ju je pogodilo za vrijeme njegova života. Pisao je o Slavoncima koji su skrenuli s pravog puta te su upravo oni ponajviše...
Slavonija u djelima Antuna Gustava Matoša
Slavonija u djelima Antuna Gustava Matoša
Ivana Jurašinović
Slavonija je zbog svojeg karakterističnog zemljopisnog položaja, povijesti i kulture postala dio hrvatske književnosti s prepoznatljivim motivima i temama. Podrijetlo plodnog tla, obrada zemlje za opstanak slavonskog naroda te smještaj na raskrižju kojim su prošli brojni narodi tijekom migracija i osvajanja utjecali su na slavonsko stanovništvo i njihovu kulturu. Rođenjem u Tovarniku Antun Gustav Matoš bio je usko povezan sa slavonskim prostorom. Upoznavanjem slavonskog naroda,...
Slavonska šaljivo-satirična poezija 18. stoljeća
Slavonska šaljivo-satirična poezija 18. stoljeća
Simona Sito
Predmet su diplomskog rada satirični sastavci nastali u Slavoniji u 18. stoljeću. Najprije će biti iznesene teorijske postavke o humoru, komičnom i satiri, a zatim će se, prema navedenim postavkama, analizirati književna djela. Pokušat će se utvrditi na koji se način humor postiže i koja mu je uloga. Analizirat će se sljedeća djela: Jeka planine i Zaključenje poslanice popu Jovanu Vida Došena, Sličnorični natpis groba Zvekanovoga Antuna Ivanošića, Čestitanje godovno Josipa...
Slavonski Brod 1991. i 1992. godine
Slavonski Brod 1991. i 1992. godine
Salčinović Sanja
U ovom diplomskom radu opisano je stanje u Slavonskom Brodu 1991. i 1992. godine, te svakodnevni život Brođana u ratnim uvjetima. Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine i Brođani su se opredijelili za Hrvatsku demokratsku zajednicu, a na referendumu 1991. su se izjasnili za samostalnu i suverenu republiku. Prve provokacije su se dogodile u veljači 1991. kada je vojska uzurpirala funkcije legalnih organa policije, zatim je dolazak tenkova i vojnih transportera u vojarnu, 5....
Slavonski dijalekt
Slavonski dijalekt
Evelin Labrović
Slavonski je dijalekt najarhaičniji dijalekt štokavskoga narječja te ga čini skupina staroštokavskih govora. Karakteriziraju ga i starije morfološke osobitosti iz kojih možemo uočiti zajedničke osobine s čakavskim i kajkavskim narječjem. Slavonski je dijalekt podijeljen na tri poddijalekta: posavski (na jugu, uz rijeku Savu), podravski ( na sjeveru, uz rijeku Dravu) i baranjski (južno od granice s Mađarskom). Slavonskim se dijalektom govori u slavonskoj Posavini, slavonskoj...
Slavonski dijalekt na području Bošnjaka
Slavonski dijalekt na području Bošnjaka
Mateja Rimac
U ovome radu bit će opisan govor Bošnjaka, sela koje se nalazi u istočnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije sa svojim spačvanskim bazenom. Ovaj govor ubraja se u govore slavonskoga dijalekta, odnosno u istočnoposavsku skupinu posavskih govora. Kako se većina dijalekata na području Hrvatske vremenom mijenja, tako je i s ovim govorom. Promjene su vidljive posebice kod starijih govornika koji nisu skloni utjecajima medija. Stoga je cilj ovog rada zabilježiti jezične osobine...
Slavonski grafijski sustav
Slavonski grafijski sustav
Nevena Pavošević
Pojedini su pisci nastojali srediti i ujednačiti hrvatsku grafiju, pri čemu su više ili manje uspijevali, a neki su prijedlozi bili sasvim dobri i dosljedni. Ta su se pitanja rješavala vrlo sporo i nepotpuno zbog političke rastrganosti hrvatskoga narodnog područja i zbog tiskarskih teškoća. Slavonska je grafija u 18. stoljeću bila sređena i usustavljena. Ujedinila je južna rješenja koja su donosili franjevci, te sjeverna rješenja koja su donosili isusovci. Slavonska je grafija...
Slika Mađara u hrvatskoj historiografiji nagodbenog razdoblja: politička instrumentalizacija povijesti?
Slika Mađara u hrvatskoj historiografiji nagodbenog razdoblja: politička instrumentalizacija povijesti?
Martin Zelić
Slika Mađara u hrvatskoj historiografiji nagodbenog razdoblja, od 1868. do 1918., zanimljiva je iz nekoliko razloga. Prvi razlog je što se u oblikovanju slike o Mađarima može pratiti razvoj historijske znanosti u Hrvatskoj, odnosno njezino poznanstvenjenje i institucionalizacija osnutkom ustanova za visoko obrazovanje, čime historiografska djela postaju kvalitetnija. Osim razvoja historijske znanosti, može se uočiti i prisutnost političkih i ideoloških stajališta različitih...
Slika Morlaka u Putu po Dalmaciji Alberta Fortisa
Slika Morlaka u Putu po Dalmaciji Alberta Fortisa
Antonio Miškić
Ovaj seminarski rad govorit će o važnosti prosvjetiteljstva i prosvjetiteljskog rada Alberta Fortisa u Hrvatskoj, način na koji je on proširio i obogatio horizonte stanovnika tadašnje Europe. Govorit će o njegovom životu i što ga je nagnalo da krene u prosvjećivanje u nepoznate krajeve. Govorit će o važnosti knjige „Puta po Dalmaciji“ i njezinoj kompoziciji, a posebice će biti naglasak na jednom od njenih najzanimljivijih poglavlja koje govori o običajima jednog posve...
Slika apsurdnog svijeta u Kafkinim pričama
Slika apsurdnog svijeta u Kafkinim pričama
Silvija Kleš
Rad ne sadrži sažetak.
Slika bana Josipa Jelačića u pogledima preko Drave - hrvatska i mađarska perspektiva
Slika bana Josipa Jelačića u pogledima preko Drave - hrvatska i mađarska perspektiva
Alen Moslavac
Josip Jelačić preuzima funkciju bana 25. ožujka 1848. godine. Od tada pa nadalje može se pratiti kako se javno mnijenje mijenjalo te koji je pogled suvremenika na njega. Od rane mladosti vidljivo je na koji će način Jelačić upravljati Hrvatskom. Strogo, časno i vojnički je preuzeo uzde, a o načinu na koji upravlja govore brojni novinski prilozi i zapisi suvremenika. S jedne strane brojni hrvatski dostojanstvenici putem novinskog prostora šire pozitivnu sliku o Jelačiću pa se...
Slika o sebi kod učenika srednje škole
Slika o sebi kod učenika srednje škole
Tajana Trbara
Tema rada je slika o sebi kod učenika srednje škole. U teorijskom dijelu rada daje se uvid o humanističkom pristupu odgoju i pozitivnoj orijentaciji u odgoju, čiji je sastavni dio odgoj pozitivne slike o sebi. Nadalje, objašnjava se slika o sebi, veza sa školskim postignućem učenika, razvoj i poticanje pozitivne slike o sebi kod učenika te mijenjanje negativne. U istraživačkom dijelu rada, cilj je bio utvrditi kakvu sliku o sebi imaju učenici srednje škole i utvrditi razlike s...

Pages