Završni radovi | FFOS-repository

: Ilirski ratovi; Barbara Tovarović
Iliri su nastanjivali područje južno od lijeve obale Neretve, obale Crne Gore i Albanije i u unutrašnjost od istočne Hercegovine do Ohridskog jezera. U Ilire se ubrajaju različita plemena kao što su Ardijejci, Autarijati, Dardanci, Partini, Dasareti i tako dalje. Izvori koji pružaju uvid u povijest ilirskih područja djela su rimskih i grčkih kroničara i povjesničara. Iako ilirska plemena nisu bila ujedinjena, s vremenom se pojavljuju prve države i kraljevstva koja formiraju neka...

: Ima li moda rod? Aspekti kulturalnih studija; Sara Kolak
Identitet je usko povezan i često definiran tijelom, točnije spolom/rodom vezanim uz tijelo. Društveni stavovi, navike odijevanja i govor tijela ono su što nas čini posebnim i izdvaja od drugih. Ljudi mogu mijenjati svoj rod promjenom vanjskog izgleda. Dodatno, tematizacija mode, ili odijevanja, korelira s tijelom i spolom/rodom. Važno je napomenuti da rasprave o rodu i identitetu ne moraju biti na prvom mjestu. Umjesto toga, pojedinci postaju prepoznatljivi pridržavajući se...

: Imena u frazemima; Patricija Glavaš
Tema je rada vezana uz imena u frazemima. Onomastika je jezikoslovna disciplina koja tumači imena, a frazeologija je jezikoslovna disciplina koja proučava frazeme, ustaljene izraze prenesenog značenja. Ovim će se radom spojiti spomenute dvije znanosti o jeziku te će se istražiti frazemi kojima je jedna od sastavnica vlastito ime. Analizom frazeološke literature i radova izdvojeni su frazemi te će se oni grupirati s obzirom na sintaktičko ustrojstvo, središnju punoznačnicu,...

: Imena u novinskim naslovima; Antonella Nagy
Novinarsko-publicistički stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. Jedan od elemenata po kojemu se taj stil razlikuje od ostalih funkcionalnih stilova novinski su naslovi čija je funkcija privući pozornost čitatelja. Često se u naslovima pojavljuju imena, čije pisanje ovisi o izboru nositelja tog prezimena pa je zakonski lik imena nadređen pravopisnoj normi i neovisan o njoj. Pisanje imena u kosim padežima izaziva mnoge nedoumice i neujednačenosti kako u...

: Imena u slavonskim gramatikama 18. stoljeća; Katarina Tkalčević
Tema diplomskog rada jest Imena u slavonskim gramatikama 18. stoljeća. Proučavana su imena unutar sljedećih gramatika: Blaž Tadijanović Svašta po malo iliti kratko složenje imenah i ričih u ilirski i njemački jezik, 1761.; Matija Antun Reljković Nova slavonska i nimačka gramatika, 1767. i Marijan Lanosović Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, 1778. Temeljna je svrha i cilj slavonskih gramatika u 18. stoljeću omogućiti Nijemcima da savladaju hrvatski jezik, a Hrvatima da...

: Imenice ženskog roda od praslavenskoga i staroslavenskoga do suvremenoga hrvatskog jezika.; Andrea Prelog
U ovom je radu riječ o imenicama ženskog roda od praslavenskoga i staroslavenskoga do suvremenoga hrvatskoga jezika. Prije svega, objašnjen je pojam jezične porodice i prajezika. Prikazano je moguće nastajanje i širenje jezika od određenog prajezika. Opisana je i podjela indoeuropskih i slavenskih jezika pri čemu se može govoriti o različitim načinima i teorijama podjele. Određen je pojam staroslavenskog jezika te problematika različitog nazivlja. Objašnjene su promjene imenica...

: Imenovanje i oslovljavanje u medijskom i političkom diskursu; Marija Kozarić
Cilj je ovog rada analizirati i utvrditi razlike u imenovanju i oslovljavanju ženskih i muških osoba u medijskom i političkom diskursu. Na početku rada medijski i politički diskurs smjestit će se u odgovarajući funkcionalni stil hrvatskog jezika, a u svrhu kontekstualizacije definirat će se i ostali funkcionalni stilovi te njihova osnovna obilježja. Potom će se pobliže definirati i objasniti teorije uljudnosti i teorija obraza koje će poslužiti kao pragmatička podloga...

: Imenovanje suparnika u sportskom diskursu; Marija Lovrić
U radu se na teorijskoj razini obrađuju fenomeni utkani u složeni odnos između sporta i nacionalnog identiteta, a to su imena i imenovanje kao ključne odrednice identiteta te stereotipi i favoriziranje kao sociološko-psihološki fenomeni koji su neizbježni pri uspostavi distinkcije Mi - Oni, odnosno pri stvaranju predodžbe o unutarnjoj skupini (mi) i vanjskim skupinama (drugi, oni). Na praktičnoj su razini analizirani primjeri sportskog diskursa preuzeti iz dnevnih novina te...

: Imigracija i religioznost u Europi; Ilija Šušak
Osnovni je cilj rada pokazati je li imigracija pokretač antisekularizacijskih trendova u Europi ili se religioznost imigranata prilagođava stopi religioznosti u domicilnoj zemlji. Da bi se došlo do odgovora na to pitanje, potrebno je, prije svega, uvesti u raspravu osnovne teorijske aspekte sociologije religije, s posebnim naglaskom na teorije sekularizacije i njihov jedinstveni razvojni put u znanstvenom diskursu. Potom, valja pružiti i kratki pregled religijske slike u Europi, te se...

: Immanuel Kant: ideja kozmopolitizma i svjetskoga mira; Petra Babić
Više od dvjesto godina nakon što je Kant zapisao svoje teze o kozmopolitizmu i uspostavi vječnog mira u jeku Francuske revolucije, njegove ideje ne gube na značenju. Pojam 'prava', po Kantu, proizlazi iz pojma 'slobode', primijenjenog na vanjske odnose među osobama, a ta je postavka ujedno i temelj ideje kozmopolitizma koju zagovara. Na kozmopolitskom međudržavnom uređenju razvija se i težnja uspostavi svjetskog mira koja je u Kantovom nacrtu označena kao regulativna ideja uma po...

: Immersion and Worldbuilding in Videogames; Edin Omeragić
Videogames are a relatively new entertainment medium that, despite its current underappreciated position in relation to literature, film or television, still succeeded to cement its place in the global culture by virtue of its interactivity. By comparing and contrasting videogame narratives to those of other media, one can easily see that interactivity, as their defining quality, has a detrimental effect on how players immerse themselves in videogames’ stories. Immersion is easily broken...

: Imovinski odnosi unutar obitelji - prema dokumentima darđanskog javnog bilježnika dr. Emila Kissa (1910.-1919.); Andrea Kovačević
U radu se na osnovi bračnih ugovora sastavljenih kod dr. Emika Kissa, darđanskog javnog bilježnika između 1910. i 1919. godine proučava obitelj južne Baranje u periodu između 1910. i 1919. godine. Analizom podataka sakupljenih u navedenim bračnim ugovorima, nastoje se prikazati imovinski odnosi unutar obitelji, točnije imovinski odnosi između supružnika. Analizom sadržaja bračnih ugovora prikazuju se uzroci i potreba njihova sklapanja, a samim time i imovinski položaj supruge u...

Pages