Iliri su nastanjivali područje južno od lijeve obale Neretve, obale Crne Gore i Albanije i u unutrašnjost od istočne Hercegovine do Ohridskog jezera. U Ilire se ubrajaju različita plemena kao što su Ardijejci, Autarijati, Dardanci, Partini, Dasareti i tako dalje. Izvori koji pružaju uvid u povijest ilirskih područja djela su rimskih i grčkih kroničara i povjesničara. Iako ilirska plemena nisu bila ujedinjena, s vremenom se pojavljuju prve države i kraljevstva koja formiraju neka plemena, sve dok se veći broj Ilira nije pod Ardijejcima ujedinio u Ilirsku kraljevinu. Od ratova koje su Iliri vodili najraniji zapisi spominju sukobe s makedonskim vladarima i Epirom koje su Iliri napadali kada bi osjetili da u susjednoj državi dolazi do smjene vladara ili nestabilnosti. Zasigurno najpoznatiji ratovi Ilira su oni s Rimljanima kojih je bilo tri. Prvi put su Rimljani ratovali protiv Teute (229.-228. godine prije Krista), drugi put protiv Demetrija Pharanina (219.-218. godine prije Krista) i treći put protiv Gencija (168. godine prije Krista) nakon kojega nestaje Ilirska kraljevina. Usprkos ilirskom odupiranju, Rimljani svaki put pobjeđuju i uspostavljaju kontrolu nad obalom koja im je bila strateški važna. Nakon što su osvojili obalu, Rimljani tijekom Cezarove i Oktavijanove vladavine pokušavaju zauzeti unutrašnjost.