Završni radovi | FFOS-repository

: Hrvatska tranzicijska proza; Josipa Pilić
U radu se prate promjene proznih tekstova nastale devedesetih godina 20. stoljeća. Kreće se s pozicija problematike urbanoga prostora i stanja u društvu s kojima su se urbane generacije suočavale. Uspoređuju se prozni tekstovi triju književnika: Ede Popovića, koji je okružje; Roberta Perišića i Maje Gjerek Lovreković. Njihova je reprezentacija danas dinamično područje unutar književne i kulturne teorije. U mnogim kritikama i prikazima prozne produkcije obično ih se uključuje...

: Hrvatska u doba bana Khuena Hedervaryja; Petar Mikuš
U radu se, na osnovi historiografske literature i objavljenih izvora, donosi opis političkih i ekonomskih prilika na području Hrvatske i Slavonije za vrijeme bana Khuena Héderváryja, u razdoblju od 1883. do 1903. godine. Najprije se opisuju hrvatske prilike neposredno prije sklapanja Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe. Opisuje se borba hrvatskih političara da se promjene uvjeti Nagodbe s Ugarskom. Nadalje se govori pod kojim je okolnostima Khuen došao na bansko mjesto. Zatim se...

: Hrvatska u doba knezova; Ivan Vrbanić
Uspon Hrvatske Kneževine započinje u 9. stoljeću. Sam položaj Hrvatske vrlo je specifičan jer se nalazi između Franačke i Bizanta na političkom te između pape i carigradskog patrijarha na religijskom planu iako je papa imao veći utjecaj. Upravo zahvaljujući franačkim zapisima i utjecaju franačkih vladara znamo da je prvi poznati knez bio Borna koji je vladao početkom 9. stoljeća. Veći uspon Hrvatska Kneževina doživljava za vrijeme kneza Trpimira koji je vladao gotovo...

: Hrvatske dramske robinje; Lorena Oreški
U ovom je završnom radu središnji predmet istraživanja jedan renesansni dramski književni žanr koji u znanstvenoj literaturi ima naziv dramska robinja. Riječ je o motivu zarobljene i oslobođene djevojke koji se pojavljuje u djelima starih hrvatskih pisaca (Džore Držića, Nikole Nalješkovića, Hanibala Lucića, Mavra Vetranovića). Rad je sedmerodijelno strukturiran. Nakon uvodnog dijela u kojemu se govori o bitnim značajkama hrvatskih dramskih robinja kao i o tome kako su...

: Hrvatske horor priče - vampiri; Vera Blažević
Tema je rada prikaz osnovnih karakteristika hrvatskih horor priča, proizišlih iz pera domicilnih autora u posljednjem desetljeću suvremene hrvatske književnosti. Budući da su u interpretacijskome dijelu rada uvrštene zbrike kratkih priča (Aleksandar Bečanović, Opsjednutost, 2009., Davor Špišić, Kuke za šunke, 2001.) te kratki romani (Boris Perić, Vampir, 2006., Marko Mihalinec i Velimir Grgić, Kriza – hrvatski horor, 2010.), zahtijeva se teorijski pristup terminološkom i...

: Hrvatske usmene predaje o vješticama; Nikola Tufekčić
Vještice i slična nadnaravna bića poznata su nam još od malih nogu, kada su nam najstariji pričali i plašili nas pričama o njima. U današnjem vremenu dosta se toga promijenilo, ali ne na sadžajnom, nego na planu forme. Ne slušamo više o pričama o vješticama i vukodlacima nego čitamo i gledamo ih u modernim medijima. Sve više su prisutni čarobnjaci i vampiri, a tako i vještice u filmskoj umjetnosti i umjetnosti stripa, ali ne samo za odrasle, nego i za one najmlađe....

: Hrvatske zemlje za vrijeme vladavine Andrije II. i Bele IV.; Matej Ljubas
Hrvatske zemlje nakon sklapanja Pacte convente 1102. godine dolaze pod upravu mađarskog kralja. U prvim desetljećima svoje vladavine mađarski vladari pokazali su kako nemaju namjeru vezati se čvršće za hrvatske zemlje, što su iskoristili Bizant i Venecija. S vremenom, vanjskopolitički događaji od mađarskih vladara zahtijevaju čvršće povezivanje s hrvatskim zemljama. Zbog toga Andrija II. (1205.-1235.). i Bela IV. (1235.-1270.) za vrijeme svoje vladavine darivaju posjede i...

: Hrvatski eksperimentalni film i pjesme Jagode Zamoda; Marija Arambašić
Ovaj završni rad usporedna je stilistička analiza pjesničkih i filmskih predložaka. Pjesnički su predlošci dvije pjesme Jagode Zamoda (Kaseta br.3 i Golotinja), a filmski - deset hrvatskih eksperimentalnih filmova (osam hrvatskih eksperimentalnih filmova 80-ih te dva eksperimentalna filma hrvatskih likovnih umjetnika). Posebno će se voditi računa o intermedijalnosti i intertekstualnosti kao strategijama analiziranih predložaka i teorijskim strategijama analize. U uvodu je ukratko...

: Hrvatski glagoljski spomenici u kamenu; Marija Miletić
Najstariji hrvatski glagoljski spomenici u kamenu su Plominski natpis, Valunska ploča, Krčki natpis, Bašćanska ploča, Jurandvorski ulomci, Senjska ploča, Grdoselski ulomak, Plastovski ulomak, Supetarski ulomak i Konavoski glagoljski natpis. Svim tim spomenicima zajedničko je što su siromašni riječima, ali su od velike važnosti za hrvatski jezik i kulturu. Najstariji glagoljski spomenici pronađeni su na području Istre i Kvarnera što dokazuje da je tamo kolijevka hrvatskog...

: Hrvatski i slovenski odgojno-obrazovni sustav od kraja 20. stoljeća do danas; Ana Zovko
Svrha je ovog rada prikazati odgojno-obrazovni sustav Hrvatske i Slovenije koji je postojao do devedesetih godina 20. stoljeća te promjene koje su uslijedile u odgojno-obrazovnim sustavima nakon raspada Jugoslavije, dakle, od 1990. godine do danas. U empirijskom dijelu rada slijedi komparativna analiza postojećeg odgojno-obrazovnog sustava koji obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, odnosno, cjeloživotno obrazovanje,...

: Hrvatski i srpski; Tea Srednoselec
U ovome je radu prikazan odnos dvaju jezika – hrvatskoga i srpskog te njihov povijesni razvoj i suvremeno stanje na jezičnim razinama. Prije svega je ovdje prikazan razvoj iz zajedničkoga prajezika budući da i hrvatski i srpski jezik pripadaju porodici južnoslavenskih jezika. Nadalje, u radu se govori o utjecaju jednog jezika na drugi odnosno utjecaju srpskoga jezika na hrvatski te o posljedicama koje su proizašle iz takve situacije. U prvome dijelu rada više je riječi posvećeno...

: Hrvatski izbjeglički logori u Drugom svjetskom ratu i poraću; Marija Damjanović
U razdoblju od 1939. do 1949. godine velik broj Europljana nalazio se izvan svoje domovine ili svog rodnog kraja. Drugi je svjetski rat za sobom donio brojne nedaće, a neke od najtežih bile su prisilne migracije velikog broja stanovnika. Tako je s hrvatskog etničkog prostora u razdoblju od 1943. do 1946. godine iselio velik broj ljudi. Napuštali su svoje domove najčešće zbog opasnosti pred neprijateljskim napadima, ali i zbog toga što se na područjima na...

Pages