Pages
-
-
Hrvatska kratka priča 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća
-
Kristina Farago Doživjevši svoj ponovni procvat u razdoblju moderne, a zatim i druge moderne; kratka se priča napokon mogla dokazati kao zasebna vrsta neovisna o feljtonu, noveli i pripovijetci. Kao rado korišteno sredstvo izricanja mijenja i tegoba malog čovjeka, rado su je koristile nove generacije, generacije krugovaša i razlogovaca, koji su se željeli odmaknuti od programske književnosti i socrealističkih tema. Rado čitana, kratka priča zadovoljava najzahtjevnije čitateljsko nepce,...
-
-
Hrvatska politička emigracija i njena uloga u hrvatskom proljeću
-
Zvonimir Vidić Tijekom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća u Jugoslaviji dolazi do javljanja hrvatskog proljeća, skupa društveno-političkih promjena koje je pokrenulo hrvatsko političko rukovodstvo na čelu sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom. Temeljni cilj hrvatskog proljeća bila je liberalizacija političkog i javnog života u Jugoslaviji te borba za hrvatska prava u kulturi, jeziku i gospodarstvu. Hrvatska politička emigracija odigrala je za značajnu ulogu u hrvatskom proljeću,...
-
-
Hrvatska proza pedesetih godina 20. stoljeća
-
Martin Martinovski Diplomski rad Hrvatska proza pedesetih godina 20. stoljeća svoj interes usmjerava na tekstove autora koje referira esej Bore Pavlovića O prozi mladih u Hrvatskoj, u Pavlovićevoj knjizi eseja Album vedrine Ivana Raosa, Jurja Baldanija i Bogdana Stopara. U romanu Ivana Raosa, Vječno nasmijano nebo analizirat će se autobiografski elementi s obzirom na bitne odrednice autobiografije. Roman Piloti vlastitih snova, Bogdana Stopara interpretirat će se analizom stilističkih postupaka koji...
-
-
Hrvatska seljačka stranka u emigraciji nakon Drugog svjetskog rata
-
Filip Garvanović Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata za cijelu Europu je bilo jedno vrlo turbulentno razdoblje. Cijeli kontinent je bio u ruševinama, brojni su nestali, vršila su se smaknuća bez poštenog sudskog postupka. Ta smaknuća su se prvenstveno odnosila na političke protivnike novih režima koju se uspostavili, posebice na prostoru istočne Europe. Osim toga, već je na samom kraju rata bilo vrlo jasno da će svijet biti podijeljen, na dva pola velikih sila Sjedinjenih Američkih Država i...
-
-
Hrvatska tranzicijska proza
-
Josipa Pilić U radu se prate promjene proznih tekstova nastale devedesetih godina 20. stoljeća. Kreće se s pozicija problematike urbanoga prostora i stanja u društvu s kojima su se urbane generacije suočavale. Uspoređuju se prozni tekstovi triju književnika: Ede Popovića, koji je okružje; Roberta Perišića i Maje Gjerek Lovreković. Njihova je reprezentacija danas dinamično područje unutar književne i kulturne teorije. U mnogim kritikama i prikazima prozne produkcije obično ih se uključuje...
-
-
Hrvatska u doba bana Khuena Hedervaryja
-
Petar Mikuš U radu se, na osnovi historiografske literature i objavljenih izvora, donosi opis političkih i ekonomskih prilika na području Hrvatske i Slavonije za vrijeme bana Khuena Héderváryja, u razdoblju od 1883. do 1903. godine. Najprije se opisuju hrvatske prilike neposredno prije sklapanja Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe. Opisuje se borba hrvatskih političara da se promjene uvjeti Nagodbe s Ugarskom. Nadalje se govori pod kojim je okolnostima Khuen došao na bansko mjesto. Zatim se...
-
-
Hrvatska u doba knezova
-
Ivan Vrbanić Uspon Hrvatske Kneževine započinje u 9. stoljeću. Sam položaj Hrvatske vrlo je specifičan jer se nalazi između Franačke i Bizanta na političkom te između pape i carigradskog patrijarha na religijskom planu iako je papa imao veći utjecaj. Upravo zahvaljujući franačkim zapisima i utjecaju franačkih vladara znamo da je prvi poznati knez bio Borna koji je vladao početkom 9. stoljeća. Veći uspon Hrvatska Kneževina doživljava za vrijeme kneza Trpimira koji je vladao gotovo...
-
-
Hrvatske dramske robinje
-
Lorena Oreški U ovom je završnom radu središnji predmet istraživanja jedan renesansni dramski književni žanr
koji u znanstvenoj literaturi ima naziv dramska robinja. Riječ je o motivu zarobljene i oslobođene
djevojke koji se pojavljuje u djelima starih hrvatskih pisaca (Džore Držića, Nikole Nalješkovića,
Hanibala Lucića, Mavra Vetranovića). Rad je sedmerodijelno strukturiran. Nakon uvodnog dijela
u kojemu se govori o bitnim značajkama hrvatskih dramskih robinja kao i o tome kako su...
-
-
Hrvatske horor priče - vampiri
-
Vera Blažević Tema je rada prikaz osnovnih karakteristika hrvatskih horor priča, proizišlih iz pera domicilnih autora u posljednjem desetljeću suvremene hrvatske književnosti. Budući da su u interpretacijskome dijelu rada uvrštene zbrike kratkih priča (Aleksandar Bečanović, Opsjednutost, 2009., Davor Špišić, Kuke za šunke, 2001.) te kratki romani (Boris Perić, Vampir, 2006., Marko Mihalinec i Velimir Grgić, Kriza – hrvatski horor, 2010.), zahtijeva se teorijski pristup terminološkom i...
-
-
Hrvatske usmene predaje o vješticama
-
Nikola Tufekčić Vještice i slična nadnaravna bića poznata su nam još od malih nogu, kada su nam najstariji pričali i plašili nas pričama o njima. U današnjem vremenu dosta se toga promijenilo, ali ne na sadžajnom, nego na planu forme. Ne slušamo više o pričama o vješticama i vukodlacima nego čitamo i gledamo ih u modernim medijima. Sve više su prisutni čarobnjaci i vampiri, a tako i vještice u filmskoj umjetnosti i umjetnosti stripa, ali ne samo za odrasle, nego i za one najmlađe....
-
-
Hrvatske zemlje za vrijeme vladavine Andrije II. i Bele IV.
-
Matej Ljubas Hrvatske zemlje nakon sklapanja Pacte convente 1102. godine dolaze pod upravu mađarskog kralja. U prvim desetljećima svoje vladavine mađarski vladari pokazali su kako nemaju namjeru vezati se čvršće za hrvatske zemlje, što su iskoristili Bizant i Venecija. S vremenom, vanjskopolitički događaji od mađarskih vladara zahtijevaju čvršće povezivanje s hrvatskim zemljama. Zbog toga Andrija II. (1205.-1235.). i Bela IV. (1235.-1270.) za vrijeme svoje vladavine darivaju posjede i...
-
-
Hrvatski eksperimentalni film i pjesme Jagode Zamoda
-
Marija Arambašić Ovaj završni rad usporedna je stilistička analiza pjesničkih i filmskih predložaka. Pjesnički su predlošci dvije pjesme Jagode Zamoda (Kaseta br.3 i Golotinja), a filmski - deset hrvatskih eksperimentalnih filmova (osam hrvatskih eksperimentalnih filmova 80-ih te dva eksperimentalna filma hrvatskih likovnih umjetnika). Posebno će se voditi računa o intermedijalnosti i intertekstualnosti kao strategijama analiziranih predložaka i teorijskim strategijama analize. U uvodu je ukratko...
Pages