Pages

Health as the source domain for metaphorical mappings in English and Croatian
Health as the source domain for metaphorical mappings in English and Croatian
Mia Stajić
This thesis describes the notion of conceptual metaphor in general, including its mapping concept, hence representing a basis for a further discussion at the very beginning. In the chapters following after, the term of a ‘health metaphor’ is introduced along with the areas in which health terms are used in a metaphoric sense. Economy, business, finance, and politics are covered through this thesis where metaphors used have been extracted from different research papers written and...
Hebbels Klara und Fontanes Effi Briest als Opfer der elterlichen Übermacht und der gesellschaftlichen Moralvorurteile. Ein Vergleich
Hebbels Klara und Fontanes Effi Briest als Opfer der elterlichen Übermacht und der gesellschaftlichen Moralvorurteile. Ein Vergleich
Marina Čičak
In dieser Abschlussarbeit Hebbels Klara und Fontanes Effi Briest als Opfer der elterlichen Übermacht und der gesellschaftlichen Moralvorurteile. Ein Vergleich. werden die elterlichen Übermächte und Gesellschaftliche Moralvorurteile an den Hauptgestalten Klara und Effi behandelt und damit wird auch die Lage der Frau im 19. Jahrhundert dargestellt, sowie die Bedeutung der Ehre in dieser Zeit. Die Interpretation der Hauptgestalten, sowie deren Eltern werden beschrieben und am Ende die...
Hegel o ljubavi i prijateljstvu
Hegel o ljubavi i prijateljstvu
Martina Ivanko
Ovaj diplomski rad pokušaj je analize Hegelovih pojmova ljubavi i prijateljstva u kontekstu njegove rane filozofske misli te unutar njegova sistema filozofije. Ljubav je u Hegelovoj ranoj filozofskoj misli i spisima primarno imala egzistencijalni karakter te je bila neodvojivo povezana s religijom, točnije s kršćanstvom. Ljubav je tako određena kao jedinstvo koje zadržava u sebi sve momente koje obuhvaća, ono konačno i beskonačno, ali tako da pritom čuva i sve njihove razlike. U...
Hegelov pojam običajnosti
Hegelov pojam običajnosti
Žaklina Viljevac
U ovome radu obradila sam Hegelov pojam običajnosti kronološkim slijedom od utemeljenja filozofske misli na religiji do uspostave konačnog filozofskog sustava. Teza rada kreće od pretpostavke da se izgradnja sustava (a time i pojma običajnosti) može ostvariti jedino pretpostavkom o postojanju apsolutnog u kojemu je sadržana sva zbilja, kako materijalna, tako i duhovna. Prvi pokušaj izgradnje cjelovitog sustava običajnosti Hegel izlaže u Sustavu ćudorednosti, detaljnije pojašnjava...
Hegelov pojam uzvišenosti
Hegelov pojam uzvišenosti
Kristina Jakovljević
Njemački filozof Georg Wilhelm Friedrich Hegel u svom izlaganju o estetici koristi pojam uzvišenosti kako bi izložio put duha koji, u vidu umjetnosti, stupajući u kontakt s Bogom traži prikladnu formu kojom bi ga izrazio. Uzvišenost se pritom postiže u duhu Božjim djelovanjem koje za svoje očitovanje koristi pojavni svijet. Ovaj pojam predstavlja srednji dio simbolične umjetnosti i kao takav on znači povezivanje umjetničkog sadržaja i oblika koji ima postati primjeren način...
Hegelovo poimanje glazbe
Hegelovo poimanje glazbe
Karla Pružinac
U ovom se radu Hegelovo poimanje glazbe kao jedinstvenog osjetilnim doživljajem potaknutog kontemplativnog dohvaćanja istine u svojoj suštini pokazuje izuzetno aktualnim i danas. Naime, čini se da umjetničkoj spoznaji posebno odgovaraju teorijska osjetila vida i sluha te osjetilna predstava, čiji je povijesni razvoj prikaza apsolutnog predstavljen Hegelovim sustavom umjetnosti kao napredak od simbolične arhitekture, preko klasičnog kiparstva, do romantičnih umjetnosti slikarstva,...
Heideggerova hermeneutika fakticiteta
Heideggerova hermeneutika fakticiteta
Marijana Josipović
Na pitanje 'što je razumijevanje?' neki su filozofi iz pozicije hermeneutike pokušali dati odgovor. Jedan od tih filozofa je Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher koji je u postupku tumačenja vidio preduvjet razumijevanja, a za pojam razumijevanja zahtijevao da se promatra u okviru hermeneutike. Wilhelm Dilthey je čak hermeneutiku smatrao preduvjetom duhovnih znanosti. Martin Heidegger u svojim je djelima Bitak i vrijeme, Ontologija i Prolegomena za povijest pojma vremena preuzeo neke...
Heideggerova kritika filozofske antropologije
Heideggerova kritika filozofske antropologije
Dora Orešković
Martin Heidegger njemački je filozof kojeg mnogi smatraju jednim od najvećih mislioca, a njegovu knjigu Bitak i vrijeme najznačajnijim filozofskim djelom dvadesetoga stoljeća. Potaknut neodređenošću predmeta filozofske antropologije, ukorijenjenošću tradicionalnog poimanja čovjeka u svim filozofskim razmatranjima, bilo da se on poima iz prizme kršćanske ili starogrčke tradicije, te potaknut zaboravom bitka, Heidegger se odlučio na izlaganje jedne fundamentalne ontologije koja...
Heideggerovo i Freudovo razumijevanje "intersubjektivnosti"
Heideggerovo i Freudovo razumijevanje "intersubjektivnosti"
Marija Labak
U radu se izlaže Heideggerovo i Freudovo razumijevanje čovjeka i »intersubjektivnosti«. »Intersubjektivnost« označava bitnu značajku ljudskoga svijeta da je određen međuljudskim odnosima. Termin je posuđen iz filozofskoga korpusa Edmunda Husserla. U radu je izvršena usporedba Heideggerovih kocepata kojima je tumačio međuljudske odnose (su-bitak, su-tubitak, Se) i Freudove psihologije mase. U radu su uočene sličnosti između Heideggerovoga i Freudovoga razumijevanja čovjeka i...
Heideggerovo i Marcuseovo poimanje tehnike
Heideggerovo i Marcuseovo poimanje tehnike
Damir Sekulić
U današnjem svijetu racionalizacije, tehnika je fenomen koji uvelike određuje svakidašnjicu suvremenog pojedinca i društva. Dvije perspektive koje izlaze iz uobičajenog i često ograničenog okvira razmatranja tehnike pripadaju dvojici eminentnih filozofa 20. stoljeća: Martinu Heideggeru i Herbertu Marcuseu. Heidegger tehnici pristupa strogo ontološki: analizom instrumentalnosti dolazi do starogrčkog shvaćanja pro-iz-vođenja, koje krije koncept istine kao neskrivenosti. Pritom on ...
Heideggerovo određenje pravosti egzistencije
Heideggerovo određenje pravosti egzistencije
Mirna Šostarko
Martin Heidegger jedan je od istaknutijih mislilaca 20. stoljeća. Bitak i vrijeme, po mnogima njegovo najznačajnije djelo, bavi se razmatranjem bitka kao takvoga, pri čemu polazi od egzistencijalne analitike. Heidegger uvodi pojam tubitak kojim označava poseban način bitka specifičan isključivo za čovjeka. Čovjek kao tubitak određen je brojnim egzistencijalima, među kojima je i mojstvenost. Mojstvenost tubitku pruža mogućnost izbora između dva modusa bitka tubitka, a to su...
Heideggerovo poimanje savjesti
Heideggerovo poimanje savjesti
Vedrana Vestić
Martin Heidegger jedan je od najznačajnijih i najistaknutijih filozofa. Poznat je po svojim jedinstvenim terminima i tumačenjima istih. Njegova tumačenja i razmatranja velikim slučajem aktualna su i danas, jer se bavio problematikom koja se događa i danas. Jedna od njegovih najpoznatijih knjiga je Bitak i vrijeme, u kojoj precizno i pomoću brojnih primjera objašnjava mnoge stvari, uključujući i savjest. U spomenutoj knjizi, prikazano je Heideggerovo shvaćanje savjesti, na koji...

Pages