Kritična informacijska pismenost predstavlja nijansiraniji i dublji pristup klasičnoj informacijskoj pismenosti, naglašavajući društveno-političke postavke i strukture moći koje oblikuju stvaranje i prijenos informacija. Ovaj završni rad istražuje povijesni razvoj, različite aspekte, prednosti i ograničenja kritičke informacijske pismenosti u odnosu na klasični oblik. Kroz rad se naglašava razvoj oba oblika, s ciljem što jasnije razumijevanje cijele tematike rada, od ranog naglaska na tehničke vještine do uključivanja kritičke teorije, naglašavajući važne doprinose mislilaca poput Paula Freirea. Rad otkriva bitne aspekte kritičke informacijske pismenosti, uključujući poboljšano kritičko razmišljanje, etičku svijest i zagovaranje socijalne pravde. Unatoč raznim prednostima, kao što je povećano sudjelovanje i osnaživanje osoba, ovaj se proces također suočava s otežanom implementacijom u praksi, većim zahtjevima za resursima, protivljenjem promjenama i složenošću. Rad završava analizom budućeg razvoja, tvrdeći da su kontinuirano istraživanje, tehnološki pomaci i suradničke inicijative ključni za održivi uspjeh. Kroz rad se ističe primarni cilj kritičke informacijske pismenosti, a to je izgradnja obrazovanijeg i pravednijeg društva podizanjem kritičke svijesti i preispitivanjem postojeće dinamike utjecaja. Ova temeljita procjena naglašava potrebu uključivanja kritičke informacijske pismenosti u obrazovnu praksu kako bi se sve osobe mogle obrazovati za aktivan i odgovoran angažman u informacijskom društvu.