Informacijski je poremećaj fenomen koji se pojavljuje na tri osnovna načina, i to u obliku pogrešnih informacija, dezinformacija i zlonamjernih informacija. To je fenomen koji je sredinom prošlog desetljeća intenzivno privukao pozornost znanstvenika i javnosti uslijed globalnih političkih događaja na koje je imao značajan utjecaj. Informacijski se poremećaj najlakše i najbrže širi putem medija i društvenih mreža te su znanstvenici ubrzo počeli upućivati na važnost istinitosti, relevantnosti i odgovornog ponašanja kada je u pitanju dijeljenje informacija. Osim medija i društvenih mreža, širenju informacijskog poremećaja, pridonosi i umjetna inteligencija, odnosno automatizacijske tehnologije za obradu informacija. Automatizacijske tehnologije koriste se za kreiranje i širenje dezinformacija uz minimalni ljudski napor. Najrašireniji oblici automatizacijskih tehnologija koji se koriste za širenje dezinformacija na internetu su botovi i duboke krivotvorine. Nadalje, kako korisnici ostavljaju golemu količinu podataka svojom aktivnošću online, razni poslovni ili politički akteri iskorištavaju njihov digitalni otisak u svrhe ciljanog profiliranja, segmentiranja i mikrociljanja kako bi im mogli servirati sadržaje i oglase s ciljem ostvarivanja svojih komercijalnih ili političkih interesa. Uporaba automatizacijskih tehnologija podrazumijeva uporabu algoritama, računalnih funkcija koji imaju sposobnost samostalnog prilagođavanja, a ključna su sastavnica funkcioniranja društvenih mreža. Problem se javlja kada algoritmi pridonose stvaranju filter mjehurića i algoritamskih pristranosti te na koji način utječu na jačanje stavova i polarizaciju korisnika ili širenje predrasuda. Dok su istraživanja pokazala kako filter mjehurići i eho komore nisu onoliki problem za kakav su se u teoriji smatrali, algoritamske pristranosti u tražilicama ili u poslovnom odlučivanju mogu dovesti do ozbiljnih posljedica u vidu širenja predrasuda ili donošenja odluka utemeljenih na pristranim izvorima informacija.