Abstract | U ovom diplomskom radu obrađena je tema Posavski poddijalekt slavonskoga dijalekta. Hrvatski jezik sastavljen je od triju narječja: štokavskog, kajkavskog i čakavskog. Štokavsko narječje dijeli se na dijalekte: slavonski, istočnobosanski, novoštokavski ikavski i novoštokavski jekavski. Kao što je rečeno tema ovog rada je slavonski dijalekt, točnije njegov posavski poddijalekt. Slavonski se dijalekt sastoji od još dva poddijalekta osim već spomenutog posavskog, a to su: podravski i baranjski poddijalekt. U posavskom su govoru prisutna tri odraza jata: ikavski, ikavsko-jekavski i ekavski. Središnji dio rada posvećen je analizi govora posavskog sela Mačkovac koje je smješteno u općini Vrbje u blizini Nove Gradiške. Glavni je cilj rada prikazati kako govor sela Mačkovac posjeduje većinu osobina slavonskoga dijalekta u akcentuaciji, fonologiji, morfologiji, sintaksi i leksiku. Iako broj stanovnika sve više opada i unatoč sve većem utjecaju medija na ljude stanovnici Mačkovca uspijevaju sačuvati odlike posavskog govora. Naglasni sustav sela Mačkovac je peteronaglasni, zabilježen je ikavski, ekavski, jekavski i ijekavski odraz jata. Brojne su redukcije samoglasnika i suglasnika. Govornici ovog govora uspješno čuvaju i morfološke, sintaktičke i leksičke osobitosti govora. Glavna literatura na temelju koje je napisan rad je sljedeća: Sičanske riči autorica Emine Berbić Kolar i Ljiljane Kolenić, Današnji posavski govor Stjepana Ivšića, Hrvatska dijalektologija Josipa Lisca, Slavonski dijalekt Ljiljane Kolenić. Ostala literatura koja je korištena u radu je: Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698. – 1991. autora Andrije Zirduma, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika Milana Moguša, Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika Stjepana Babića, Dalibora Brozovića, Ive Škarića, Stjepka Težaka i dr. |