| Abstract | Ovaj se rad bavi kognitivno utemeljenom analizom značenja metaforički motiviranih idiomatskih izraza u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku (npr. monkey business – majmunska posla) te procesiranjem hrvatskih prijevodnih ekvivalenata kod višejezičnih govornika hrvatskog kao materinskoga jezika s različitim stupnjevima poznavanja engleskoga jezika.
Teorijski dio rada donosi interdisciplinarni pregled pristupâ vezama riječi (konstrukcija) i pojmova (konceptualizacija), od ključnih filozofskih promišljanja i teorijskih modela koji se bave vezom jezika i ljudskoga uma, preko postavki predvodnika strukturalizma Ferdinanda de Saussurea i tvorca generativne gramatike Noama Chomskoga, do teorija kognitivne lingvistike, koja je odmakom od generativne teorije o jeziku kao zasebnom kognitivnom modulu ponudila ideju o jeziku kao dijelu općih kognitivnih sposobnosti koje se međusobno višestruko isprepliću. Uz opis pojedinih teorija i pojmova kognitivne lingvistike, značajnih za analitičko-deskriptivni dio ovoga rada, a to su teorija konceptualne metafore i metonimije, teorija konceptualne integracije te pojam konstrukcije i konceptualizacije, ovaj rad donosi i viđenje spojeva dviju imenica (nominal compounds, noun plus noun compounds) u engleskome jeziku u tradicijskim gramatikama u odnosu na kognitivnu gramatiku uzevši u obzir mogućnosti kontrastivne analize izraza u engleskome jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku. Također, rad daje pregled istraživanja i teorijskih pristupa s područja psihologije, neuroznanosti i psiholingvistike koji govore u prilog temeljnim postavkama teorija kognitivne lingvistike, a dotiče se i kognitivnoga funkcioniranja višejezičnih govornika, tj. međusobnog utjecaja poznavanja dvaju ili više jezika i općeg kognitivnog funkcioniranja pojedinaca.
Istraživački dio ovoga rada donosi analizu jedanaest sintagmi (spojeva dviju imenica, tj. apozicijskih imenskih sintagmi) iz engleskoga jezika i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskome jeziku. Svaka je konstrukcija analizirana u odnosu na svoje formalno i konceptualno ustrojstvo, ovisno o rječničkom značenju i kontekstima uporabe u obama jezicima. Konstrukcije su u hrvatskom jeziku analizirane i s obzirom na tumačenje značenja od strane govornika hrvatskog jezika spram značenja koje navode rječnici i značenja u kojem se one upotrebljavaju u korpusima. Također, tumačenje tih konstrukcija od strane hrvatskih govornika promatra se u kontekstu samoprocjene znanja engleskoga jezika s ciljem
pronalaženja veze između načina konceptualizacije određenoga pojma i razine poznavanja drugoga jezika.
Na temelju rezultata analize može se zaključiti da je sam ustroj sintagmi u dvama jezicima pitanje konvencije i često nema utjecaja na razumijevanje sintagmi. Ipak, kontrastivna konceptualnosemantička analiza apozicijskih imenskih sintagmi u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku pokazuje da bi valjalo razgraničiti apozicijske imenske sintagme u kojima sastavnice označavaju isti entitet, npr. director-producer, od onih kod kojih jedna sastavnica ima funkciju elaboracije (kao što je slučaj kod pridjeva), npr. helicopter parent. Ciljne sintagme u ovome radu pripadaju potonjoj skupini sintagmi. Kod svih ciljnih apozicijskih imenskih sintagmi u ovome radu postoji odnos podređenosti i nadređenosti među sastavnicama sintagmi, pri čemu dvije sastavnice ne označavaju isti entitet u apozitivnome smislu, već jedna od sastavnica profilira nominalnu strukturu, a druga ju elaborira.
Zatim, u radu se zaključuje da napredni govornici engleskoga jezika koriste iste kognitivne mehanizme za razumijevanje i procesiranja izraza u materinskome jeziku kao i govornici s nižim stupnjem poznavanja engleskoga jezika, a poznavanje engleskoga jezika nema značajnu ulogu u mijenjanju konvencionaliziranih predodžbi stvorenih upotrebom materinskoga jezika, osim kod sintagme krokodilske suze. Razlozi za to mogu biti izostanak aktivacije znanja i konceptualne strukture vezane uz drugi jezik, nepoznavanje sintagmi u engleskome jeziku ili izostanak znanja o postojanju nijansi u razlikama među značenjima konvencionaliziranih sintagmi u dvama jezicima.
Također, istraživanje je potvrdilo da se pri procesiranju višerječnih izraza pojmovi ne kombiniraju pukim zbrajanjem značenja pojedinih riječi, već razumijevanje imenskih sintagmi podrazumijeva „otpakiravanje“ integriranoga prostora (tzv. projekcijskog prostora) do referentnih ulaznih prostora, što zahtijeva veliko pozadinsko znanje i, vrlo često, upotrebu konceptualne metafore i(li) metonimije. Iako su konceptualni procesi koji se odvijaju na semantičkom polu ciljnih sintagmi u dvama jezicima isti (proces konceptualne integracije, odnos konceptualne metonimije i konceptualne metafore), nijanse ili veće razlike u ulaznim prostorima i načinima metonimijskog i metaforičkog preslikavanja utječu na razlike u procesiranju sintagmi te prijevodni ekvivalenti u dvama jezicima ne obuhvaćaju nužno potpuno iste mentalne prostore. Razumijevanje sintagmi, osobito onih novijih u jeziku, potaknuto je procesom konceptualne integracije, a za potpuno razumijevanje potrebna su određena znanja i iskustvo, osobito ono vezano uz upotrebu sintagme u određenom kontekstu. Neke su sintagme konceptualno zahtjevnije od drugih u smislu različitih mogućih ulaznih prostora, a odabir prostora prilikom procesiranja sintagmi ovisi o spomenutom znanju i iskustvu.Ovaj se rad bavi kognitivno utemeljenom analizom značenja metaforički motiviranih
idiomatskih izraza u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku
(npr. monkey business – majmunska posla) te procesiranjem hrvatskih prijevodnih ekvivalenata
kod višejezičnih govornika hrvatskog kao materinskoga jezika s različitim stupnjevima
poznavanja engleskoga jezika.
Teorijski dio rada donosi interdisciplinarni pregled pristupâ vezama riječi (konstrukcija) i pojmova (konceptualizacija), od ključnih filozofskih promišljanja i teorijskih modela koji se bave vezom jezika i ljudskoga uma, preko postavki predvodnika strukturalizma Ferdinanda de
Saussurea i tvorca generativne gramatike Noama Chomskoga, do teorija kognitivne lingvistike,
koja je odmakom od generativne teorije o jeziku kao zasebnom kognitivnom modulu ponudila
ideju o jeziku kao dijelu općih kognitivnih sposobnosti koje se međusobno višestruko isprepliću. Uz opis pojedinih teorija i pojmova kognitivne lingvistike, značajnih za analitičkodeskriptivni dio ovoga rada, a to su teorija konceptualne metafore i metonimije, teorija konceptualne integracije te pojam konstrukcije i konceptualizacije, ovaj rad donosi i viđenje spojeva dviju imenica (nominal compounds, noun plus noun compounds) u engleskome jeziku u tradicijskim gramatikama u odnosu na kognitivnu gramatiku uzevši u obzir mogućnosti kontrastivne analize izraza u engleskome jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku. Također, rad daje pregled istraživanja i teorijskih pristupa s područja psihologije, neuroznanosti i psiholingvistike koji govore u prilog temeljnim postavkama teorija kognitivne lingvistike, a dotiče se i kognitivnoga funkcioniranja višejezičnih govornika, tj. međusobnog utjecaja poznavanja dvaju ili više jezika i općeg kognitivnog funkcioniranja pojedinaca.
Istraživački dio ovoga rada donosi analizu jedanaest sintagmi (spojeva dviju imenica, tj. apozicijskih imenskih sintagmi) iz engleskoga jezika i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskome jeziku. Svaka je konstrukcija analizirana u odnosu na svoje formalno i konceptualno ustrojstvo, ovisno o rječničkom značenju i kontekstima uporabe u obama jezicima. Konstrukcije su u hrvatskom jeziku analizirane i s obzirom na tumačenje značenja od strane govornika hrvatskog jezika spram značenja koje navode rječnici i značenja u kojem se one upotrebljavaju u korpusima. Također, tumačenje tih konstrukcija od strane hrvatskih govornika promatra se u kontekstu samoprocjene znanja engleskoga jezika s ciljem pronalaženja veze između načina konceptualizacije određenoga pojma i razine poznavanja drugoga jezika.
Na temelju rezultata analize može se zaključiti da je sam ustroj sintagmi u dvama jezicima pitanje konvencije i često nema utjecaja na razumijevanje sintagmi. Ipak, kontrastivna konceptualnosemantička analiza apozicijskih imenskih sintagmi u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku pokazuje da bi valjalo razgraničiti apozicijske imenske sintagme u kojima sastavnice označavaju isti entitet, npr. director-producer, od onih kod kojih jedna sastavnica ima funkciju elaboracije (kao što je slučaj kod pridjeva), npr. helicopter parent. Ciljne sintagme u ovome radu pripadaju potonjoj skupini sintagmi. Kod svih ciljnih apozicijskih imenskih sintagmi u ovome radu postoji odnos podređenosti i nadređenosti među sastavnicama sintagmi, pri čemu dvije sastavnice ne označavaju isti entitet u apozitivnome smislu, već jedna od sastavnica profilira nominalnu strukturu, a druga ju elaborira.
Zatim, u radu se zaključuje da napredni govornici engleskoga jezika koriste iste kognitivne mehanizme za razumijevanje i procesiranja izraza u materinskome jeziku kao i govornici s nižim stupnjem poznavanja engleskoga jezika, a poznavanje engleskoga jezika nema značajnu ulogu u mijenjanju konvencionaliziranih predodžbi stvorenih upotrebom materinskoga jezika, osim kod sintagme krokodilske suze. Razlozi za to mogu biti izostanak aktivacije znanja i konceptualne strukture vezane uz drugi jezik, nepoznavanje sintagmi u engleskome jeziku ili izostanak znanja o postojanju nijansi u razlikama među značenjima konvencionaliziranih sintagmi u dvama jezicima.
Također, istraživanje je potvrdilo da se pri procesiranju višerječnih izraza pojmovi ne kombiniraju pukim zbrajanjem značenja pojedinih riječi, već razumijevanje imenskih sintagmi podrazumijeva „otpakiravanje“ integriranoga prostora (tzv. projekcijskog prostora) do referentnih ulaznih prostora, što zahtijeva veliko pozadinsko znanje i, vrlo često, upotrebu konceptualne metafore i(li) metonimije. Iako su konceptualni procesi koji se odvijaju na semantičkom polu ciljnih sintagmi u dvama jezicima isti (proces konceptualne integracije, odnos konceptualne metonimije i konceptualne metafore), nijanse ili veće razlike u ulaznim prostorima i načinima metonimijskog i metaforičkog preslikavanja utječu na razlike u procesiranju sintagmi te prijevodni ekvivalenti u dvama jezicima ne obuhvaćaju nužno potpuno iste mentalne prostore. Razumijevanje sintagmi, osobito onih novijih u jeziku, potaknuto je procesom konceptualne integracije, a za potpuno razumijevanje potrebna su određena znanja i iskustvo, osobito ono vezano uz upotrebu sintagme u određenom kontekstu. Neke su sintagme konceptualno zahtjevnije od drugih u smislu različitih mogućih ulaznih prostora, a odabir prostora prilikom procesiranja sintagmi ovisi o spomenutom znanju i iskustvu. |
| Abstract (english) | This dissertation presents a cognitive analysis of meaning of English metaphoric noun plus noun constructions and their Croatian translational equivalents (such as monkey business - majmunska posla), as well as the analysis of how Croatian speakers with different levels of English proficiency process Croatian equivalents of the target constructions.
The theoretical framework consists of an interdisciplinary review of approaches to words (constructions) and related concepts (conceptualisations). First it presents key ideas of relevant philosophical and theoretical models examining the relationship of language and mind, followed by the review of the ideas by Ferdinand de Saussure, the pioneer of structuralism, and Noam Chomsky, the founder of generative grammar. Then, it discusses the theories of cognitive linguistics which represent a critical response to the generative theory and its notion of language as a separate cognitive module, and which put forward the idea of language as an integral part of general cognitive abilities and their mutual interaction. In addition to the review of theories and notions of cognitive linguistics relevant for the analytical part of this paper, particularly theory of conceptual metaphor and conceptual metonymy, and theory of conceptual integration, as well as the notions of construction and conceptualization, this paper deals with English nominal compounds (noun plus noun compounds/constructions) as viewed in traditional and cognitively oriented grammars, taking into consideration the possibilities of contrastive analysis of English compounds and their Croatian translational equivalents. Next, this part of the paper summarizes theories and research results in psychology, neuroscience and psycholinguistics which support the basic assumptions of cognitive linguistics theories. Finally, it deals with cognitive functioning of multilingual speakers, i.e. mutual influence of knowledge of two or more languages and one’s cognitive functioning.
The second part of the dissertation presents the research based on the analysis of eleven English noun plus noun constructions (so called appositional noun phrases in Croatian) and their Croatian translational equivalents. Every construction/phrase was analysed in regard to its
formal and conceptual structure, and in relation to its dictionary meaning and usage context in the two languages. The definitions of Croatian phrases provided by the Croatian research subjects were compared to dictionary definitions and corpus-based meanings of constructions in both languages. Also, these definitions were analysed in regard to self-reported English language proficiency of Croatian research subjects in order to discover possible connections between the conceptualization of a certain concept and the level of proficiency in English as a second language.
One of the conclusions was that the formal structure of phrases in the two languages is a matter of convention and often did not play a significant role in the understanding of constructions.
However, contrastive conceptual-semantic analysis of noun plus noun compounds in English and their translational equivalents in Croatian revealed that it is necessary to make a difference between noun plus noun compounds (or appositional noun phrases in Croatian) whose
elements refer to the same entity (such as director-producer) from the ones in which one element has a function of elaboration of the other element (as adjectives do), such as helicopter parent. The target phrases in this paper belonged to the second category of noun plus noun compounds. All the compounds and appositional noun phrases described in this paper displayed a relationship of subordination vs. superimposition of the two elements, and the two elements within the compound/phrase did not refer to the same entity in the appositive sense; rather than that, one entity profiled the nominal structure, and the other entity elaborated it.
Also, the conclusion was reached that advanced and non-advanced speakers of English as a second language used the same cognitive mechanisms for understanding and processing constructions in their mother tongue, and that the language proficiency did not play a significant role in the conventionalized mental structure change invoked by the use of one’s mother tongue, except for the compound krokodilske suze (crocodile tears). It is possible that knowledge and conceptual structure related to the second language were not activated, or that the subjects were not aware of the meaning of particular phrases or the differences in meanings of conventionalized phrases in the two languages.
Finally, the research confirmed that during construction processing, concepts were not combined by simply summing up the meanings of particular words; instead, to understand the compounds (and noun phrases in Croatian), it was necessary to ‘unpack’ the blended mental
space to reach the input mental spaces. This required sufficient background knowledge and quite often, the use of cognitive metaphor and/or metonymy. Although the conceptual processes that unfold at the semantic pole of the target phrases are the same in the two languages
(conceptual integration, and cognitive metaphor and cognitive metonymy), certain smaller or greater differences in input spaces and metonymical and metaphorical mappings influenced the processing of constructions and resulted in mental spaces which were not necessarily identical for the translational equivalents in the two languages. Understanding of phrases, especially the recent ones, was facilitated by the process of conceptual integration. In order to fully understand them one needed to possess certain background knowledge and experience; in particular, context-usage knowledge. Some phrases were conceptually more complex than others due to various input space potential, whereas the input space choice during phrase processing depended on the knowledge and experience mentioned. |
