Pages
-
-
Hrvatske horor priče - vampiri
-
Vera Blažević Tema je rada prikaz osnovnih karakteristika hrvatskih horor priča, proizišlih iz pera domicilnih autora u posljednjem desetljeću suvremene hrvatske književnosti. Budući da su u interpretacijskome dijelu rada uvrštene zbrike kratkih priča (Aleksandar Bečanović, Opsjednutost, 2009., Davor Špišić, Kuke za šunke, 2001.) te kratki romani (Boris Perić, Vampir, 2006., Marko Mihalinec i Velimir Grgić, Kriza – hrvatski horor, 2010.), zahtijeva se teorijski pristup terminološkom i...
-
-
Hrvatske usmene predaje o vješticama
-
Nikola Tufekčić Vještice i slična nadnaravna bića poznata su nam još od malih nogu, kada su nam najstariji pričali i plašili nas pričama o njima. U današnjem vremenu dosta se toga promijenilo, ali ne na sadžajnom, nego na planu forme. Ne slušamo više o pričama o vješticama i vukodlacima nego čitamo i gledamo ih u modernim medijima. Sve više su prisutni čarobnjaci i vampiri, a tako i vještice u filmskoj umjetnosti i umjetnosti stripa, ali ne samo za odrasle, nego i za one najmlađe....
-
-
Hrvatske zemlje za vrijeme vladavine Andrije II. i Bele IV.
-
Matej Ljubas Hrvatske zemlje nakon sklapanja Pacte convente 1102. godine dolaze pod upravu mađarskog kralja. U prvim desetljećima svoje vladavine mađarski vladari pokazali su kako nemaju namjeru vezati se čvršće za hrvatske zemlje, što su iskoristili Bizant i Venecija. S vremenom, vanjskopolitički događaji od mađarskih vladara zahtijevaju čvršće povezivanje s hrvatskim zemljama. Zbog toga Andrija II. (1205.-1235.). i Bela IV. (1235.-1270.) za vrijeme svoje vladavine darivaju posjede i...
-
-
Hrvatski eksperimentalni film i pjesme Jagode Zamoda
-
Marija Arambašić Ovaj završni rad usporedna je stilistička analiza pjesničkih i filmskih predložaka. Pjesnički su predlošci dvije pjesme Jagode Zamoda (Kaseta br.3 i Golotinja), a filmski - deset hrvatskih eksperimentalnih filmova (osam hrvatskih eksperimentalnih filmova 80-ih te dva eksperimentalna filma hrvatskih likovnih umjetnika). Posebno će se voditi računa o intermedijalnosti i intertekstualnosti kao strategijama analiziranih predložaka i teorijskim strategijama analize. U uvodu je ukratko...
-
-
Hrvatski glagoljski spomenici u kamenu
-
Marija Miletić Najstariji hrvatski glagoljski spomenici u kamenu su Plominski natpis, Valunska ploča, Krčki natpis, Bašćanska ploča, Jurandvorski ulomci, Senjska ploča, Grdoselski ulomak, Plastovski ulomak, Supetarski ulomak i Konavoski glagoljski natpis. Svim tim spomenicima zajedničko je što su siromašni riječima, ali su od velike važnosti za hrvatski jezik i kulturu. Najstariji glagoljski spomenici pronađeni su na području Istre i Kvarnera što dokazuje da je tamo kolijevka hrvatskog...
-
-
Hrvatski i slovenski odgojno-obrazovni sustav od kraja 20. stoljeća do danas
-
Ana Zovko Svrha je ovog rada prikazati odgojno-obrazovni sustav Hrvatske i Slovenije koji je postojao do devedesetih godina 20. stoljeća te promjene koje su uslijedile u odgojno-obrazovnim sustavima nakon raspada Jugoslavije, dakle, od 1990. godine do danas. U empirijskom dijelu rada slijedi komparativna analiza postojećeg odgojno-obrazovnog sustava koji obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, odnosno, cjeloživotno obrazovanje,...
-
-
Hrvatski i srpski
-
Tea Srednoselec U ovome je radu prikazan odnos dvaju jezika – hrvatskoga i srpskog te njihov povijesni razvoj i suvremeno stanje na jezičnim razinama. Prije svega je ovdje prikazan razvoj iz zajedničkoga prajezika budući da i hrvatski i srpski jezik pripadaju porodici južnoslavenskih jezika. Nadalje, u radu se govori o utjecaju jednog jezika na drugi odnosno utjecaju srpskoga jezika na hrvatski te o posljedicama koje su proizašle iz takve situacije. U prvome dijelu rada više je riječi posvećeno...
-
-
Hrvatski izbjeglički logori u Drugom svjetskom ratu i poraću
-
Marija Damjanović U razdoblju od 1939. do 1949. godine velik broj Europljana nalazio se izvan svoje domovine ili svog rodnog kraja. Drugi je svjetski rat za sobom donio brojne nedaće, a neke od najtežih bile su prisilne migracije velikog broja stanovnika. Tako je s hrvatskog etničkog prostora u razdoblju od 1943. do 1946. godine iselio velik broj ljudi. Napuštali su svoje domove najčešće zbog opasnosti pred neprijateljskim napadima, ali i zbog toga što se na područjima na...
-
-
Hrvatski jezik kajkavske i štokavske stilizacije
-
Jelena Prprović Cilj je ovoga rada opisati i usporediti razgovorni jezik unutar prostorno udaljenih hrvatskih gradova. Ukratko se navode funkcionalni stilovi hrvatskog standardnog jezika s posebnim naglaskom na razgovorni funkcionalni stil te njegove glavne karakteristike. Zatim se, kao podvrsta razgovornog stila, navodi, opisuje i uspoređuje termin žargona, afektivnog načina izražavanja mladih pomoću kojeg se prikazuje bunt, otpor i odvajanje od govora odraslih. Središte rada čini analiza ankete,...
-
-
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini
-
Josipa Andrić Iako Hrvati govore različitim narječjima i govorima, kao i drugi narodi, hrvatski je književni i / ili standardni jezik jedan i jedinstven. Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju drugoga jezika. Štoviše, Hrvati u Hrvatskoj ne bi imali ovakav standardni jezik da mu nisu bitnim dijelom osnovice bili govori Hrvata u Bosni i Hercegovini. Iako je hrvatski jezik genetski srodan sa srpskim, bosanskim ( bošnjačkim ) i crnogorskim, te iako su oni međusobno dalekosežno...
-
-
Hrvatski jezik u Spisima saborskim 1861.
-
Silvijo Šaur U radu se opisuje hrvatski jezik u Spisima saborskim iz 1861. godine, a cilj je istraživanja utvrditi potvrđuju li se u navedenoj građi normativna obilježja zagrebačke filološke škole na slovopisnoj, pravopisnoj i jezičnoj razini, odnosno obilježja administrativnoga stila 19. stoljeća. Normativna su polazišta jezičnoj analizi Spisa saborskih temeljena na slovnicama najistaknutijih predstavnika zagrebačke filološke škole: Slovnici Hèrvatskoj. Za gimnazije i realne škole...
-
-
Hrvatski jezikoslovni časopisi prve polovice 20. stoljeća
-
Ana Curić U završnom se radu razmatraju dva najpoznatija časopisa prve polovice 20. stoljeća: Govori i piši hrvatski, kako treba (1925.) i Hrvatski jezik (1938.). Oba su časopisa promicala hrvatski jezik i podučavala hrvatski narod pravilnom pisanju i govorenju. Časopis Govori i piši hrvatski, kako treba polumjesečnik je koji je izlazio tijekom 1925. godine i bio je primjerom otpora jezičnome unitarizmu u prvim desetljećima 20. stoljeća, ali i glasilo koje promovira štokavski purizam....
Pages
