Kako pospješiti dijeljenje istraživačkih podataka

Kako pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima (Research Data Management – RDM) te da iste dijele, jedan je od ciljeva RDA.

U svrhu ostvarenja toga cilja, jedan od rezultata rada organizacije RDA kojim se želi potaknuti istraživače na dijeljenje istraživačkih podataka jest knjiga „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“  koja pruža primjere dobre prakse za uključivanje istraživača u upravljanje istraživačkim podacima. Knjigu je sastavila interesna skupina RDA Libraries for research data te joj je glavni cilj potaknuti promijene unutar društva u svrhu boljeg upravljanja podacima. 

Knjiga sadrži 24 primjera o istraživačima, knjižničarima i znanstvenicima s različitih institucija diljem svijeta koji na uspješan način promiču RDM načela i potiču upravljanje istraživačkim podacima. Na jasan i praktičan način daje smjernice za educiranje znanstvene i istraživačke zajednice o upravljanju podacima tijekom provedbe istraživanja.

Neki od savjeta koji se spominju za veću uključenost istraživača u proces i praksu upravljanja istraživačkim podacima odnose se ponajviše na:

  • intenzivnu diseminaciju ciljanoj publici putem društvenih mreža (npr. Twitter, LinkedIn, Slack)
  • povezivanje i umrežavanje istraživača iz različitih institucija
  • međusobnu suradnju sveučilišta
  • održavanje radionica, tečajeva i webinara
  • stvaranje navika za upravljanje istraživačkim podacima, primjerice pojedina sveučilišta uvela su zakonsku obvezu koja obvezuje istraživače da prije provedbe projekta predaju plan upravljanja istraživačkim podacima (Data Management Plan — DMP),
  • razvoj RDM predložaka unutar sveučilišta koje će istraživači koristiti tijekom svojih istraživanja
  • stvaranje zajednice praktičara
  • diseminaciju primjera dobre prakse i najuspješnijih istraživača u upravljanju istraživačkim podacima.

Najučinkovitijim načinom za podizanje motivacije istraživača pokazala se organizacija radionica i webinara tijekom kojih se istraživači upoznaju sa strategijama organizacije podataka u svrhu podizanja kvalitete svojih istraživanja. Sadržaj koji je uključen u radionice odnosi se na pravilno imenovanje datoteka, ispravno pisanje README datoteke, strukturiranje podmapa i datoteka u istraživačkoj dokumentaciji. Kao primjer dobre prakse istaknule su se radionice gdje istraživači donose vlastite istraživačke podatke na kojima rade.  

Pojedina sveučilišta su uspjela integrirati edukaciju o strukturiranom upravljanju istraživačkim podacima u sklopu izbornih kolegija o otvorenoj znanosti i akademskom integritetu na poslijediplomskim doktorskim studijima. Nadalje, pojedina sveučilišta su zaposlila facilitatore koji individualnim pristupom istraživačima pružaju pomoć kod upravljanja podacima.

Drugi primjeri izdvajaju neformalne oblike motiviranja istraživača putem organizacije tzv. data conversations gdje se okuplja istraživače kako bi u opuštenoj atmosferi uz kavu ili zalogaj podijeli svoja iskustva i spoznaje o upravljanju podacima.

Detaljan pregled svih aktivnosti i smjernica nalazi se u knjizi „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“.