Cilj je ovoga rada prikazati značenja genitivnih prijedložnih izraza. U radu se polazi od definicija prijedloga i prijedložnih padežnih izraza preuzetih iz hrvatskih gramatika, jezičnih savjetnika te ostale jezikoslovne literature, a zatim se opisuju podjele prijedloga te značenja. Prijedlozi se najčešće definiraju kao nepromjenjiva vrsta riječi kojima se označavaju odnosi među bićima, stvarima i pojavama. Opisi prijedloga u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi podosta su slični i slažu se u tome da je glavna značajka prijedloga kao nepromjenjive vrste riječi upravo izražavanje odnosa te da je tako istaknuto njihovo kategorijsko značenje koje je sintaktički određeno. Prijedložni padežni izraz naziv je za svaku vezu prijedloga i padežne riječi. Prijedlozi se dijele s obzirom na tvorbu i s obzirom na leksičko-semantička svojstva. Značenja prijedloga mogu se podijeliti na dimenzionalna i nedimenzionalna, a opisi za svako značenje preuzeti su iz Gramatike hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta J. Silića i I. Pranjkovića. Glavni dio rada odnosi se na genitivne prijedložne izraze. Genitiv je drugi padež hrvatskoga jezika, ujedno i padež uz koji dolazi najveći broj prijedloga, više nego uz sve ostale padeže zajedno. Najpotpuniji popis prijedloga koji dolaze uz genitiv donose J. Silić i I. Pranjković u Gramatici hrvatskog jezika za gimnazije i visoka učilišta. Ovaj rad temelji se na klasifikaciji genitiva s prijedlozima iz navedene gramatike, a teorijski opisi popraćeni su primjerima iz suvremenog hrvatskog romana Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija.