prikaz prve stranice dokumenta O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi
  Preuzmi
PDF 316.65 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 39 (2014), 2; 311-344. urn:nbn:hr:142:498076
Belaj, Branimir; Kuna, Branko

Citirajte ovaj rad

Belaj, B. i Kuna, B. (2014). O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 39. (2), 311-344. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076

Belaj, Branimir i Branko Kuna. "O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 39, br. 2, 2014, str. 311-344. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076

Belaj, Branimir i Branko Kuna. "O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 39, br. 2 (2014): 311-344. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076

Belaj, B. i Kuna, B. (2014) 'O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi', Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 39(2), str. 311-344. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076 (Datum pristupa: 13.04.2024.)

Belaj B, Kuna B. O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Internet]. 18.03.2014. [pristupljeno 13.04.2024.];39(2):311-344. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076

B. Belaj i B. Kuna, "O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi", Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 39, br. 2, str. 311-344, Ožujak 2014. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076. [Citirano: 13.04.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:498076
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)O kognitivnim temeljima položaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi
Naslov (engleski)On the Cognitive Foundations of Modifier, Determiner, and Quantifier Position within Croatian Nominals
AutorBranimir Belaj
AutorBranko Kuna
Autorova ustanovaSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za hrvatski jezik i književnost)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Kroatistika
Sažetak (hrvatski)
U središtu je pozornosti ovoga rada redoslijed pridjevnih (premodifikacijskih), determinacijskih te kvantifikacijskih sastavnica višestrukosloženih imenskih sintagmi u hrvatskom jeziku. Metodologijom kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden i Dirven 2007) na nekoliko se tipičnih primjera najprije objašnjavaju značenjski aspekti koji uvjetuju neutralan redoslijed njihovih sastavnica, a zatim se preispituje manja ili veća neovjerenost pojedinih konstrukcija pri promjeni redoslijeda sastavnica. Ključnim semantičko-pragmatičkim čimbenikom koji uvjetuje veću ili manju ovjerenost takvih konstrukcija, a uvjetovanu promjenom redoslijeda sastavnica, smatra se referencija odnosno ‘usidrenje’ (engl. grounding) koja se odnosi na uspostavljanje „mentalnoga kontakta” sudionika govornoga čina s referentom imenske sintagme. S obzirom na to posebna se pozornost posvećuje značenjskim razlikama između elemenata referencije – determinatora, relativnih i neodređenih apsolutnih kvantifikatora – te pridjevnih premodifikatora i određenih apsolutnih kvantifikatora (brojeva) koji to nisu.
Sažetak (engleski)
This paper focuses on the sequence of the following types of constituents within complex nominals in Croatian: adjectival premodifiers, determiners and quantifiers. Using the methodology of Cognitive Grammar (Langacker 1987, 1991, Taylor 2002, Radden and Dirven 2007), we first turn to the analysis of a few representative examples to account for those aspects of meaning that trigger a neutral sequence of these constituents in complex nominals. Then we test the degree to which the grammaticality of specific complex nominal constructions is affected by shifts to non-neutral constituent orders. A semantic/pragmatic factor that is proposed to influence the grammaticality of such constructions in non-neutral constituent sequences is reference, i.e. grounding. Grounding refers to the mental contact established between the speech act participants and the nominal referent. With that in mind, special attention will be paid to the semantic differences between, on the one hand, referential elements, viz. determiners, relative quantifiers and indefinite absolute quantifiers, and on the other, non-referential elements, viz. adjectival premodifiers and definite absolute quantifiers (numerals).
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaRasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Brojčani podacivol. 39, br. 2, str. 311-344
p-ISSN1331-6745
e-ISSN1849-0379
URN:NBNurn:nbn:hr:142:498076
Datum objave publikacije2014-03-18
URL dokumentahttp://hrcak.srce.hr/117812
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-09-12 19:22:26