Paginacija
-
-
Albert Camus i filozofija samoubojstva
-
Kristina Čižmešija U središtu novovjekovnoga razumijevanja svijeta i života nalazi se čovjek. Novovjekovni čovjek preuzeo je ulogu stvaraoca, boga i apsoluta. Descartesovo Mislim, dakle jesam označuje taj obrat prema antropocentričkom shvaćanju svijeta. Čovjek doživljava sebe u središtu svijeta, kao najviše i najmoćnije biće. Njemu je sve podređeno- i priroda i drugi čovjek. Svijet i sve u njemu postaje za čovjeka samo puki predmet. Novi vijek karakterizira osvajanje prirode te silni razvoj...
-
-
Albert Camus. Filozofijsko poimanje "apsurda"
-
Lucija Tomakić Riječ „apsurd“ korijene vuče od latinske riječi absurdus, a prevodi se kao besmisao. Apsurdom se proučava način na koji pojedinac živi i u kakvome je odnosu sa svijetom koji ga okružuje. Apsurd tako postaje središnja tema filozofije egzistencije, a samim time i francuskog egzistencijalizma u kojemu se, svojim književnim djelovanjem, ističe Albert Camus. Iako se skromno nije smatrao filozofom, Camusova filozofska misao izražena u njegovim djelima zasigurno nije za zanemariti i...
-
-
Alegorija apokalipse
-
Mirna Kordić U radu se analizira alegorija apokalipse u Ivanovu Otkrivenju, Pavlovoj apokalipsi, Procesu Franza Kafke te Kraljevu Miroslava Krleže. Otkrivenje je kanonski, prototipni tekst koji nadahnjuje književnike od vremena njegova nastanka do suvremenog doba. Alegoriju apokalipse moguće je pronaći u djelima s proročkim temama kao što su tema o velikom Danu Jahvinu, tema o uništenju zvijeri, tema o prijetnjama rušilačke najezde i sl. U radu se pokazuje da su apokaliptičke teme prisutne u...
-
-
Alegorija kao figura čitanja
-
Dinka Bionda Proučavanje alegorije svodi se na njezinu trostrukost, zastupljenost na retoričko-stilskome, hermeneutičkome i književno-žanrovskome polju. Nakon kraćeg pregleda povijesti, o alegoriji se govori kao o figuri i tumačenju. Naglasak će biti na vremenska razdoblja koja obuhvaća srednji vijek i suvremenost. U srednjem vijeku važnost alegorije odnosi se tumačenje biblijskih tekstova, a s tim je povezan pojam egzegeze. U novijim shvaćanjima tumačenje je vezano za čitatelja, odnosno...
-
-
Alegorija snova
-
Valentina Halužan U ovome radu pažnja je usmjerena na motiv snova, njegovu povijest i simboliku te važnost za književnost i umjetnost tijekom povijesti. Snovi predstavljaju dio svake osobe i njihovo tumačenje oduvijek je bilo zanimljivo i neshvatljivo čovječanstvu. Predmet je istraživanja od najranijih civilizacija, preko antike, europskog srednjeg i novog vijeka pa sve do 20. stoljeća. Tijekom različitih razdoblja snovi su imali drugačije shvaćanje, važnost i tumačenje. Najstarija tumačenja...
-
-
Alegorija u Kafkinu Procesu
-
Ivana Boroz Franz Kafka autor je avangardnog romana Proces koji je objavljen 1925. godine. Naslov sugerira na cjelokupnu radnju romana koja se odvija oko zagonetnog i neobjašnjivog sudskog procesa glavnoga lika Josefa K. Jednostavnost radnje, indiferentnost i neinventivnost lika upućuju na mogućnost dodatnog tumačenja opisa i događaja. Svrha je ovog diplomskog rada argumentirati i ukazati na postojanje dubljeg i kompleksnijeg značenja romana. Prema tome, glavni je sadržaj rada istraživanje...
-
-
Alegorija u dekonstrukcijskim čitanjima
-
Tajana Čengić Rad će se baviti književnoteorijskim pristupom pri istraživanju alegorije i teorije dekonstrukcije. Pomoću povijesnog pregleda alegorije te dovodeći u vezu alegoriju sa simbolom, pokazat će se kako se alegorija može pronaći u svakom tekstu, kao strategija koja potajno usklađuje odnose unutar teksta i njegove izvantekstualne zbilje. Nastojat će se pokazati kako je u razdoblju romantizma alegorija imala negativan status figure koja ne daje pjesničkom geniju mogućnost da se do kraja...
-
-
Alegorijska tumačenja Marulićevih djela na hrvatskome jeziku
-
Katarina Blekić U uvodnim poglavljima se donosi književnopovijesni opis Marulića u nacionalnoj književnoj historiografiji, donosi se tematski i vrstovni opis Marulićevih djela na hrvatskome jeziku i temeljne retoričke i teorijske odrednice alegorije kao figure. U središnjem dijelu rada opisuju se alegorijske implikacije u Marulićevim hrvatskim djelima s uporištem u književnopovijesnoj monografiji Mirka Tomasovića. Alegorijske strukture detektiraju se u Marulićevim književnim tekstovima: u...
-
-
Alegorijske matrice romana Toranj Ivana Kušana i Izvanbrodski dnevnik Slobodana Novaka
-
Irena Jukić Zbivanja u hrvatskoj književnosti nakon Drugog svjetskog rata odvijala su se u neposrednoj vezi sa zbivanjima na političkoj sceni. Uvođenjem socijalističkog uređenja, umjetnost je postala oruđe ideologije, a književnosti je pripala agitacijska funkcija. Slobodnije umjetničko stvaranje i odmak od socrealističke prakse započinje sredinom 50-ih godina 20. stoljeća. Na književnoj sceni dominira krugovaška proza koja osporava postojeće društvene i kulturne strukture. Književni...
-
-
Alegorijski smisao Knjige postanka
-
Marija Magdalena Cvitković Knjiga Postanka prva je knjiga Biblije, najčitanije i najprevođenije knjige naše civilizacije. Oduvijek je plijenila pozornost svojim izvještajem o stvaranju svijeta i čovjeka. Brojni su bibličari pokušali odgonetnuti prva dva poglavlja Knjige postanka jer se u njima nalazi opis stvaranja svijeta od strane Boga, u roku od sedam dana. Ovaj rad donosi kratak uvid u Petoknjižje, prvih pet knjiga Biblije među kojima je i Knjiga postanka; govorit će se o problemima koji se vežu uz...
-
-
Alegorijsko i povijesno u romanu Smrt Vronskog Nedjeljka Fabrija
-
Magdalena Glavačević Hrvatski novopovijesni roman odlikuje spoj postmoderne i novohistorizma, što utječe na različitu koncepciju od Šenoine. Dok je Šenoin povijesni roman počivao na moralitetu ostavši povijesno nevjerodostojan, novopovijesni se hrvatski roman služi mogućnostima postmoderne unoseći u romane historiografske tekstove. Međutim, tu povijest više nije magistra vitae, što se posebno ističe u Fabrijevu romanesknu opusu, a glavne aktere ne čine važne političke ličnosti nego „mali“...
-
-
Alegorijsko čitanja Jadnika V. Hugoa
-
Kristina Kasumović U romanu „Jadnici“ prikazuju se različite perspektive francuskoga društvenog života u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, pri čemu ne prevladava samo kritika društvenoga sustava, već je pružen sadržajan uvid i u čovjekov odnos s Bogom. Ovaj rad bavi se alegorijskim čitanjem duhovno-religijske komponente romana u odnosu na Bibliju kao semantički predložak. Alegorija je vrsta govora u kojemu se u svim stadijima njegova odvijanja više ili manje jasno nagovješćuju,...
Paginacija
