Tri godine trebalo je da nastane prvi stilski jezik nakon dolaska mrežnih stranica. No ispravan način postavljanja rasporeda elemenata na njoj nije došao još mnogo godina nakon toga. Prve mrežne stranice imale su unaprijed postavljenu veličinu stranice i nisu se mijenjale na temelju širine preglednika. U kasnim 90.-ima te ranim 2000.-ima pojavljuje se tablični raspored elemenata koji je od strane stručnjaka negativno prihvaćen. Nakon njega slijedi jedan od bolje prihvaćenih rasporeda elemenata, koji je umjesto fiksnih mjernih jedinica prešli na relativnu mjernu jedinicu, odnosno postotke: tečni raspored elemenata. Slijedi prilagodljivi dizajn koji je omogućio da isti kod rezultira stranicama prilagođenim za računala, tablete i mobitele te je postao jedan od najvećih otkrića u povijesti dizajna na mrežnim stranicama. Fleksibilni raspored elemenata prva je naznaka ispravnog rasporeda elemenata čija su svojstva zamijenila neke trikove koja su uključivala svojstva nenamijenjena za raspored elemenata. Dok je fleksibilni raspored elemenata postajao sve popularniji, nekoliko stručnjaka marljivo je radilo na rasporedu elemenata implementacijom rešetaka, za koji uvjeravaju da je napokon kompletno ispravan raspored elemenata. Rešetke su donijele pregršt prednosti, a omogućeno je i njihovo kombiniranje s drugim alatima kao što su okvirni sustavi, pretprocesori i postprocesori stilskog jezika. Budućnost je nepoznata, no predviđa se da su rešetke novi smjer mrežnih stranica prema kojima razvojni programeri trebaju ići. Najvažnije od svega je da korisnici shvate kako rešetke ne donose rješenja za cijeli dizajn na mrežnim stranicama, već da je korištenje različitih alata i modula iz stilskog jezika pravi odgovor za modernu i jedinstvenu mrežnu stranicu danas.