Statično, riječ koja najbolje objašnjava položaj i ulogu žena kroz višestoljetna razdoblja. Uloga je žena bila točno određena, predodređena i fiksna pa čak i za vrijeme velikih društvenih, kulturnih i političkih promjena i razvoja. Društvo se dijelilo u tri skupine: ljude, odnosno muškarce koji su imali pravo glasa te bili glave kućanstva i vlasnici imovina, robove bez slobode, prava ili vlasništva te žene kao posebna skupina s ograničenim pravima i slobodom. Od rođenja pa sve do smrti, žene su bile jedna vrsta vlasništva, prvo svojih očeva pa kasnije i svojih muževa. Životne su uloge bile unaprijed određene te podijeljene na one muške i na one ženske. Glavna i jedina obveza žena je bila postati što bolja domaćica, supruga i majka uz mogućnost razvijanja ostalih „ženskih vještina“. Takav je odnos među spolovima bio toliko duboko ukorijenjen da se njihova promijena činila kao nemoguća misija. Krajem 18. stoljeća javlja se sufražetski pokret kao jedan od prvih jačih pokušaja promjene tradicionalnog društvenog uređenja. No, glavni događaj koji će dati veći zamah ovome pokretu zasigurno je Prvi svjetski rat, koji će zahvaljujući velikom broju regrutiranih muškaraca, velikom nedostatku radne snage i razvoju industrijske proizvodnje u izuzetno kratkom vremenu promijeniti čitav društveni poredak. Ženama će se otvoriti mogućnost da zamijene muškarce u svim sferama života te će moći dokazati svoju vrijednost, snagu, znanja i vještine obavljajući tzv. „muške poslove“. Izuzetno je zanimljivo kako je upravo ovaj događaj, kao jedan od najvećih svjetskih katastrofa, bio zaslužan za velike promjene i napredak brojnih znanosti te društvenih i političkih prilika, te da će upravo on poslužiti kao odskočna daska na putu prema ostvarenju prava, slobode i jednakosti žena.