U ovom se radu prvo iznosi osnovna teorija vezana za feminizam. O feminizmu se govori najprije kao o političkom pokretu, a zatim se spominje njegov utjecaj na književnost. Nakon toga objašnjavaju se dva glavna pristupa feminističkoj književnoj kritici (angloamerički i francuski) te se navodi zadaća književnosti kao dijela feminističke borbe. Također se spominje žensko pismo kao način izdvajanja ženskih autorica koji ne podupiru sve teoretičarke. Ističe se veza između estetike djela i njegove političnosti. Objašnjava se veza između ženskih likova u romanima i feminizma. Nakon toga se u romanima Margaret Atwood (Sluškinjina priča, Modrobrada, Penelopeja, Alias Grace, Gazela i kosac) proučava feministički diskurz. Feministički diskurz proučava se kroz šest tipova ženskih figura (žena-neprijatelj, snažna žena, lijepa žena, žena koja ne voli, žena-majka i žena-vjernica). Navedeni ženski likovi izdvajaju se prema njihovim zajedničkim karakteristikama. Ističe se kako ženski likovi u njezinim romanima imaju netipične uloge poput uloge negativke, ali i one tipične ženske uloge poput uloge majke. Feministički diskurz u njezinim romanima pojašnjava se uz oslonac na politiku feminizma i druge suvremene književne teorije. Tvrdnje koje se navode dokazuju se citatima iz navedenih djela. Završetak svakog poglavlja sadrži uvod za drugo poglavlje. Na kraju se iznosi zaključak koji sadrži najvažnije ideje iz svih dijelova rada, a nakon toga se iznosi literatura koja je korištena.