Rad se bavi općenito algoritmima s posebnim naglaskom na pohlepne algoritme. Ukratko se predstavlja povijest nastanka algoritma. Naime, sam pojam algoritma nastao je u čast arapskom matematičaru al Khowarizmiju koji je vjerovao kako se svaki matematički problem može rastaviti na manje dijelove i na taj način ubrzati njegovo rješavanje. Upravo ta ideja dovodi do onoga što se danas naziva algoritmom. Također, navodi se kada i gdje se pronalaze prvi zapisi algoritama. Da bi se precizno izrazili koraci od kojih se sastoji algoritam mogu se koristiti prirodan jezik, pseudo jezik te pravi programski jezik. Rad donosi i klasifikaciju algoritama prema načinu implementacije na rekurzivne ili iterativne algoritme, serijske ili paralelne, determinističke ili stohastičke te na točne ili približne algoritme. Algoritme je, također, moguće podijeliti prema metodologiji dizajna. Prema metodologiji dizajna algoritmi se dijele na algoritme na silu, podijeli i vladaj algoritme, dinamičke, pohlepne te na algoritme za sortiranje i prebrojavanje. Tehnikom pohlepnog pristupa, rješenje zadanog algoritma se konstruira u nizu koraka. U svakom se koraku bira mogućnost koja je lokalno optimalna u nekom smislu. Zamisao je da će nas takvi optimalni koraci dovesti do globalnog optimalnog rješenja. No, za mnoge probleme pohlepni algoritam ne uspije proizvesti optimalno rješenje.