U diplomskom radu se govori o razvoju i promjenama korisničkih sučelja informacijskih ustanova. Cilj rada je opisati povijesni razvoj korisničkih sučelja i promjene kroz koje je korisničko sučelje prošlo s posebnim naglaskom na korisnička sučelja muzeja. Opisane su promjene na sučeljima od pojave prvih računala, računalnih programa, softvera za uređivanje sadržaja sučelja te utjecaj interneta na izgled današnjih sučelja, a navodi se i temeljna podjela korisničkih sučelja. Također, teorijski dio rada bavi se razvojem i promjenama korisničkih sučelja muzeja i elementima sučelja od kojih je ono sastavljeno te općenitim preporukama i savjetima o izgradnji sučelja koje korisnik koristi s lakoćom. Istraživački dio rada bavi analizira elemente korisničkih sučelja hrvatskih umjetničkih muzeja i galerija. Pri tome je korištena metoda analize sadržaja po uzoru na autore Ximena Lopez, Ilaria Margapotia, Roberto Maraglianoa i Giuseppe Bove gdje su traženi unaprijed definirani elementi kojima se potiče komunikacija korisnika s korisničkim sučeljem. Analizom se željelo utvrditi koliko muzeja ima vlastito korisničko sučelje, koliko muzeja nudi sučelja na više jezika i stvaranje korisničkih računa. Također, željelo se utvrditi koliko muzeja je omogućilo online kupovinu ulaznica i suvenira, dodatne edukativne izvore, različite multimedijske sadržaje, newslettere i aplikacije. Različiti online događaji, virtualna stvarnost, sučelja koja se mogu prilagoditi korisnicima s različitim poteškoćama također su neki od elementa koji su se tražili na odabranim muzejskim korisničkim sučeljima. Rezultati provedenog istraživanja pružili su uvid u sadašnje stanje o zastupljenost elemenata kojim muzeji omogućavaju interakciju s korisnicima svojih korisničkih sučelja.