Hrvatski standardni jezik dijeli se na pet funkcionalnih stilova nastalih prema pet uopćenih područja komunikacije, a prema podjeli J. Silića (2006: 36) to su administrativno-poslovni, znanstveni, književno-umjetnički, novinsko- publicistički i razgovorni stil. Svaki od tih stilova ima svoje značajke, a poneke nisu prisutne samo u jednom. Administrativno-poslovni stil koristi se na svim visokim državnim funkcijama kao što su diplomacija, zakonodavstvo, pravo, vojska, policija i sl., kao i na poslovnim područjima; u uredima, administraciji i sl. Osobitosti su administrativnoga stila jednostavnost, eksplicitnost, ekonomičnost, jasnoća, objektivnost, imperativnost, kao i težnja za usklađenosti s normom hrvatskoga jezika. S obzirom na široko područje u kojemu se koristi, administrativno-poslovni stil dijeli se na podstilove; zakonodavno-pravni, društveno-politički, diplomatski, poslovni i personalni (Tošović (1988: 83). U ovome se radu istražuje pojavljivanje glagolskih kolokacija u dva zakonodavno-pravna dokumenta, Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Zakonu o parničnom postupku. Glagolske su kolokacije sveze glagola i imenice ili prijedložno-padežnog izraza, a zbog svoje česte pojavnosti u administrativnoposlovnom stilu postaju njihovom značajkom. Na građi se istražuje pojavljivanje glagolske kolokacije koja se sastoji od glagola i imenice u akuzativu te glagolskih kolokacija koje čine pasivne konstrukcije.