Psihološka procjena vojnih pilota jedan je od najzahtjevnijih i najkompleksnijih postupaka kojim se nastoji selekcionirati i klasificirati osobe pogodne za spomenuti posao. Istraživanja pokazuju postojanje niza faktora koji utječu na uspjeh u letenju, od fizioloških faktora, do kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti. Pri procjeni kognitivnih sposobnosti, važno je ispitivanje sposobnosti poput opće inteligencije, spacijalne vizualizacije i operativnog mišljenja budući da su one kod vojnih pilota bolje razvijene nego kod osoba u općoj populaciji. Neizostavan dio postupka je i procjena psihomotoričkih sposobnosti. Testovi poput testa kompleksne koordinacije te prepoznavanja stavki pokazali su se dosljednim prediktorima uspješnosti selekcijskog postupka, također dajući uvid u pilotovu toleranciju na frustraciju i reakciju na stres. Proučavane kognitivne i psihomotoričke sposobnosti ne predstavljaju garanciju uspjeha u obavljanju zadataka i borbenih djelovanja koje su stavljene pred vojnog pilota, zbog čega je utvrđivanje profila ličnosti ključan za pronalazak pogodnih kandidata. Savjesnost i borbenost smatraju se najvažnijim osobinama ličnosti. Vojni piloti se za vrijeme svoje karijere susreću sa specifičnim izazovima u letenju. Fiziologija letenja bavi se proučavanjem načina na koje tijelo i um funkcioniraju tijekom leta. Utjecajem raznih nesistematskih faktora, poput umora ili nedostatka tlaka i kisika, dolazi do problema u stjecanju i obradi informacija. Posljedično, dolazi do pojave vizualnih i somatskih iluzija. Nadalje, istraživanja pokazuju da se vojni piloti u stresnim situacijama koriste strategijama usmjerenim na rješavanje problema, a ne na emocije. Stoga, svrha ovog rada jest ukazati na važnost samog postupka psihološke procjene te su spomenuti prijedlozi i metode unaprjeđenja djelovanja i zbrinjavanja od strane psihologa u stresnim situacijama.