| Abstract | Prethodna istraživanja procesa radikalizacije većinom su bila usmjerena na proučavanje osoba kod kojih već postoji kriminalna ili teroristička prošlost. No, mnogi autori se slažu da, s obzirom na činjenicu da je porast radikalizacije kod mladih jedan od najvećih izazova suvremenog života, na radikalizaciju treba gledati kao na javnozdravstveni problem. Drugim riječima, potrebno je istražiti razne čimbenike koji mogu povećati vjerojatnost razvoja radikalnih i ekstremističkih stavova. Tako se radikalizacija pokazala povezana s mnogim društveno nepoželjnim ponašanjima kao i problemima mentalnog zdravlja. Također, ranija su se istraživanja većinom usmjeravala na čimbenike poput religioznosti, stupnja obrazovanja, siromaštva, političkih stavova i sl. Međutim, takvi čimbenici nisu se pokazali ključnima u razvoju sklonosti radikalizaciji, pa se zbog toga u sve veći fokus stavljaju razni osobni, okolinski i kontekstualni čimbenici. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati odnos podrške radikalizaciji s problemima mentalnog zdravlja i socijalnim čimbenicima koji su se u ranijim istraživanjima pokazali značajno povezani s njome. Uz to, provjeriti i posreduju li problemi mentalnog zdravlja u odnosu između socijalnih čimbenika i radikalnih stavova. U istraživanju je sudjelovalo 215 sudionika u dobi od 18 do 40 godina. Sudionici su, pomoću online upitnika, ispunili mjere podrške radikalizaciji, problema mentalnog zdravlja, negativnih životnih događaja, socijalne uključenosti, moralnog neutraliziranja, agresivnosti i općeg osjećaja nesigurnosti u vlastitu egzistenciju i budućnost. Rezultati su pokazali da su problemi mentalnog zdravlja, moralno neutraliziranje, agresivnost i opći osjećaj nesigurnosti u vlastitu egzistenciju i budućnost pozitivno, a socijalna prihvaćenost (faceta socijalne uključenosti) negativno povezani s podrškom radikalizaciji. Nadalje, hijerarhijskom regresijskom analizom provjereno je predviđaju li navedeni čimbenici podršku radikalizaciji. Pokazalo se da su, nakon kontrole spola i dobi, moralno neutraliziranje i opći osjećaj nesigurnosti u vlastitu egzistenciju i budućnost jedini pozitivni prediktori koji objašnjavaju radikalne stavove. Što se tiče medijacijskog efekta problema mentalnog zdravlja između socijalnih čimbenika i radikalnih stavova, problemi mentalnog zdravlja značajno ne posreduju u navedenom odnosu. Uz to, dodatno se pokazalo da moralna neutralizacija posreduje u odnosu između spola i podrške radikalizaciji. Rezultati ovog istraživanja prezentirat će se u kontekstu umanjivanja rizika za razvoj radikalizacije. |
| Abstract (english) | Previous research on the process of radicalization has mostly focused on studying people who already have a criminal or terrorist past. But given the fact that the rise of radicalization among young people is one of the greatest challenges of modern life, many authors agree that radicalization should be seen as a public health problem. In other words, various factors that may increase the likelihood of developing radical and extremist attitudes need to be further explored. Thus, radicalization has been shown to be associated with many socially undesirable behaviors as well as mental health problems. Previous research has mostly focused on factors such as religiosity, level of education, poverty, political attitudes, etc. However, these factors have not been shown to be crucial in the development of radicalization, so recent research focus more on different personal, environmental and contextual factors. Therefore, the aim of this paper was to examine the relations between radicalization, mental health problems and social factors that have previously been shown to be significantly related to radicalization. Further, it was examined whether mental health problems mediate the relationship between social factors and radical attitudes. A total of 215 participants aged 18 to 40 years participated in the study. Using online questionnaires, participants completed measures of sympathy for radicalization, mental health problems, negative life events, social inclusion, moral neutralization, aggression and a general sense of insecurity. The results showed that mental health problems, moral neutralization, aggression and a general sense of insecurity were positively, and social acceptance (a facet of social inclusion) negatively associated with sympathy for radicalization. Furthermore, using hierarchical regression analysis it was verified that the above mentioned factors predict sympathy for radicalization. After controling for gender and age, only moral neutralization and a general sense of insecurity have been shown to be the positive predictors of radicalization. Regarding the mediating effect of mental health problems between social factors and radical attitudes, mental health problems did not significantly mediate this relation. In addition, moral neutralization has been shown to mediate the relation between gender and sympathy for radicalization. The results of this research will be presented in the context of reducing the risk of radicalization development. |
