Miroslav Krleža i August Šenoa za hrvatsku književnost predstavljaju prave velikane. Čitaju se i spominju od djetinjstva pa sve do odrasle dobi. Njihova su djela obilježila hrvatsku književnost i ona je nezamisliva bez romana kao što su Povratak Filipa Latinovicza, drame Gospoda Glembayevi, prvog hrvatskog modernog romana Zlatarevo zlato i brojnih drugih klasika. Ova djela predstavljaju neizostavan dio hrvatske književnosti, inspirirane brojim biografskim događajima. Tako je i boravak, upoznavanje s mađarskim jezikom i kulturom u Pečuhu jedan od njih. Pečuh kao najveći i najvažniji grad Prekodunavlja zapadnog dijela Mađarske, osim što je kazališno bio povezan s Osijekom kao jednim od važnijih centara Hrvatskog kazališta, pružio je i dom dvojice velikana u adolescentskim godinama školovanja njihova života koji će trajno imati utjecaj na njih same pa tako i na njihovu književnost. Nakon kratkog uvoda, u prvom dijelu rada predstavit će se biografija i stvaralaštvo Miroslava Krleže i Augusta Šenoe, a zatim u središnjem dijelu značaj i važnost Pečuha za već spomenute pisce. Iznijet će se podaci o Krležinom školovanju u Pečuhu i njegovoj drami Kraljevo kao prvoj profesionalnoj predstavi na hrvatskom jeziku izvedenoj u Pečuhu. Za Šenou nam je samo poznato da je pohađao pečušku gimnaziju i da mu se obitelj doselila u Zagreb iz Mađarske točnije iz Pečuha. Nakon toga slijedi zaključak i popis literature.