Rad dohvaća pojam revolucije iz mnoštva njenih perspektiva, a napose perspektive teoretičarke komunizma i socijalizma te prominentne revolucionarke svoga doba – Rose Luxemburg. Kronološki se prati razvoj modernog kapitalističkog društva te razlozi koji su doveli do potrebe za revolucionarnim socijalističkim preuzimanjem unutar društva. Iako će Luxemburg u mnogočemu kritizirati Marxa, nedvojbena su njihova slaganja o određenim ekonomsko-društvenim problemima stoga se u radu čitatelja upoznaje i s Marxovom kapitalističko-socijalnom misli. Kako se revolucija ne bi ispostavila kao jedina i nepogrešiva solucija kapitalističko-etatističkog poretka, bit će riječ i o izazovima te kritikama revolucije kao i pitanju njena legitimiteta. Je li revolucija moguća danas – u suvremenom neoliberalnom i postrevolucionarnom svijetu – odgovorit će se tek nakon što se ispostavi da su subjekt i imperativ revolucije dva sadržajno bliska pojma koja u svome pojavljivanju nastoje ostvariti sve revolucionarne borbe dometima koje socijalizam kao žrtva kapitalističkog pedigrea nije uspio. Naposljetku, rad će ponuditi pregled nostalgične prošlosti i suvremenih stranputica – oboje u vidu ostvarenja revolucionarne budućnosti, a bit će zaključen mišlju da je revolucija u svojim dometima uvijek oznaka promjena sustava, no ipak ne uspijeva ostvariti sve svoje ideale