Španjolski građanski rat je kao međunarodno praćen događaj u zlatnom dobu stranih dopisnika bio središnja međunarodna tema hrvatskog tiska od 1936. do 1939. Sukobile su se legalno izabrana vlada Narodne fronte, na čiju su stranu stali socijalisti, anarhisti, komunisti, baskijski i katalonski nacionalisti, a podržavali su ih Sovjetski Savez, Francuska i članovi Međunarodnih brigada, a s druge strane nacionalisti predvođeni španjolskim fašističkim pokretom na čelu s Franciskom Francom, na čiju su stranu stali članovi Civilne straže, Legija stranaca, monarhistički i klerikalni krugovi, kao i karlisti. Hrvatske su novine rat pojednostavljeno shvaćale kao sukob fašizma i demokracije ili fašizma i komunizma, iako su suprotstavljene strane u ratu imale raznolik sastav političkih struja i grupacija. Shodno tomu su određene novine nastojale ocrniti sebi suprotstavljenu ideološku stranu, a sebi blisku prikazati kao nadmoćnu i ispravnu. Obrađene su vinkovačke novine Hrvatski branik, osječki Hrvatski list, splitski Novo doba¸ varaždinski list Varaždinske novosti, zagrebački Katolički list i Hrvatska straža i komunistički listovi Proleter, Radnik i Radničke novine. U skladu s tim su Hrvatski branik, Hrvatski list, Katolički list i Hrvatska straža otvoreno podržavali stranu Franciska Franca, pri čemu su nastojali prikazivati samo zločine počinjene na republikanskom teritoriju, opravdavali nacionalističke zločine i poistovjećivali republikansku stranu isključivo s komunistima, a nacionalističku su stranu predstavljali kao obranu od širenja komunizma. Suprotno njima su komunistički listovi Proleter, Radnik i Radničke novine otvoreno podržavali republikance, nastojali prikupiti materijalnu pomoć i organizirati odlazak dobrovoljaca u Španjolsku. Varaždinske novosti su, također, podržavale republikance, a osuđivali širenje španjolskog fašizma. Splitski list Novo doba nastojao je objektivno izvještavati o sukobu te nije moguće odrediti koju stranu su autori novina podržavali. Novine su pisanjem o španjolskom sukobu nastojale ostvariti vlastite političke ciljeve u Kraljevini Jugoslaviji pa su zagovarale revolucionarne ideje u slučaju komunističkih, profašističke u slučaju Hrvatskog branika, militantno katoličke u slučaju Hrvatske straže i sl. Španjolski građanski rat izazvao je veliku reakciju u hrvatskoj javnosti, što dokazuju i polemike između pojedinih listova, poput onih između Varaždinskih novosti i Proletera s jedne, a Hrvatske straže s druge strane.