prikaz prve stranice dokumenta Hrvatske dramske robinje
  Download
PDF 698.33 KB
undergraduate thesis
Hrvatske dramske robinje
2019. urn:nbn:hr:142:638351
Oreški, Lorena
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences

Cite this document

Oreški, L. (2019). Hrvatske dramske robinje (Undergraduate thesis). Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638351

Oreški, Lorena. "Hrvatske dramske robinje." Undergraduate thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638351

Oreški, Lorena. "Hrvatske dramske robinje." Undergraduate thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638351

Oreški, L. (2019). 'Hrvatske dramske robinje', Undergraduate thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, accessed 07 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638351

Oreški L. Hrvatske dramske robinje [Undergraduate thesis]. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences; 2019 [cited 2025 April 07] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638351

L. Oreški, "Hrvatske dramske robinje", Undergraduate thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, Osijek, 2019. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638351

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleHrvatske dramske robinje
Title (english)Dramske robinje in Croatian Literature
AuthorLorena Oreški
MentorZlata Šundalić (mentor)
GranterJosip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
Osijek
Defense date and country2019-09-04, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Philology
Theory and History of Literature
Abstract
U ovom je završnom radu središnji predmet istraživanja jedan renesansni dramski književni žanr koji u znanstvenoj literaturi ima naziv dramska robinja. Riječ je o motivu zarobljene i oslobođene djevojke koji se pojavljuje u djelima starih hrvatskih pisaca (Džore Držića, Nikole Nalješkovića, Hanibala Lucića, Mavra Vetranovića). Rad je sedmerodijelno strukturiran. Nakon uvodnog dijela u kojemu se govori o bitnim značajkama hrvatskih dramskih robinja kao i o tome kako su književni ... More povjesničari istraživali odakle je i na koji način motiv robinje stigao u našu književnost (neki smatraju da je motiv robinje nastao u narodnoj književnosti i da je preko nje došao u umjetnu književnost, drugi smatraju da motiv robinje potječe iz maskerata, zatim iz antičke književnosti, a neki smatraju da se može dovesti i u vezu s prikazivanjem moreški), slijedi interpretacija hrvatskih robinja (Novak, 1977: 20-23). Pjesma Džore Držića Čudan san određuje se u literaturi kao prva hrvatska dramska robinja (Novak, 1977: 28). U pjesmi se pojavljuje zaljubljeni mladić koji sanja zarobljenu vilu. Vila izgovara dugi monolog u kojemu se tuži i moli za spas. Na kraju pjesme mladić se probudi i govori da je ostao strah u njemu, da je protrnuo i moli Boga da taj san postane radostan. Vila je, dakle, u Džorinoj pjesmi smještena u prostor sna. Lucićeva Robinja je naša najpoznatija robinja u kojoj je prikazana zarobljena djevojka koju će osloboditi mladić Derenčin. Radnja završava njihovim vjenčanjem i slavljenjem Dubrovnika. Motiv robinje obradio je i Vetranović u maskerati Dvije robinjice, u pastorali Istorija od Dijane i u pastirskom prizoru Lovac i vila. U Dvije robinjice je kao i u prethodnim robinjama, prisutna tužaljka dviju robinjica zbog zatočenosti, koje mole Dubrovčane za spas. U Istoriji od Dijane prikazuje se borba između vile i Kupida. Vila je upala u Kupidovu mrežu i zaziva pomoć Dubrovnika. Satiri ju oslobađaju, a Dijana želi ubiti Kupida, ali zahvaljujući Merkuriju ostavlja ga na životu te ga kažnjava šibanjem. U Lovcu i vili govori se o zarobljenoj vili i „vlaščiću“ koji ju želi prodati u Dubrovniku. Potom vila iznosi tužaljku stvarnim kupcima i osloboditeljima, a na kraju ju lovac prodaje knezu koji se ne pojavljuje na sceni, nego samo u didaskalijama (Novak, 1977: 31). Nalješkovićeva Komedija III. određuje se kao naša posljednja robinja, odnosno antirobinja (Novak, 1977: 40-41). U prologu se nagovještava što će se dogoditi. Zatim vila iznosi tužaljku, ali se razlikuje od drugih robinja jer ona nije svezana dok izgovara tužaljku. Pojavljuju se satiri i mladići koji se sukobljavaju jer i jedni i drugi žele pridobiti vilu za sebe te se na kraju pojavljuje starac-sudac koji oslobađa vilu. U završnom se dijelu rada donose zaključne spoznaje o hrvatskim dramskim robinjama. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:142:638351
Study programmeTitle: Croatian Language and Literature (double major)
Study programme type: university
Study level: undergraduate
Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) hrvatskog jezika i književnosti (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) hrvatskog jezika i književnosti)
Study programmeTitle: Pedagogy (double major)
Study programme type: university
Study level: undergraduate
Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) pedagogije (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) pedagogije)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2019-10-02 13:39:11
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.