Tema ovog rada su potpore književnim prijevodima u državama Europske unije. Kako hrvatski jezik i književnost pripadaju kulturama malih naroda, u svrhu usporedbe odabrano je devet zemalja koje brojem izvornih govornika i veličinom domaćeg književnog tržišta nalikuju Hrvatskoj te se suočavaju sa sličnim problemima pri izlasku na globalno književno tržište. Uspoređivane države su sljedeće članice Europske unije: Danska, Estonija, Finska, Irska, Latvija, Litva, Slovačka i Slovenija. Odabrana je i Norveška jer, iako nije država članica Europske unije, članica je Europskog gospodarskog prostora i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu te joj je time omogućeno prijavljivanje na sve natječaje za potpore književnim prijevodima kao i državama članicama. Radnja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu obrađena je problematika književnog prevođenja i definirano je što se smatra književnošću malih nacija. Središnji dio rada sačinjen je od opisa potpora književnim prijevodima koje spomenute države samostalno organiziraju. Navedena su i opisana tri međunarodna programa s potporama za književno prevođenje: Kreativna Europa, Traduki i Central and East European Book Projects . Korištena metodologija je sadržajna analiza natječaja i sustava potpora i analiza rezultata natječaja Kreativne Europe od početka projekta 2014. do 2017. godine. Programi Traduki i Central and East European Book Projects nisu uključeni u analizu zbog nedostupnosti informacija o dodijeljenim potporama. Prema dobivenim rezultatima, od deset uspoređenih zemalja, Hrvatska i Slovenija imaju najviše prijavljenih i prihvaćenih projekata za književno prevođenje.