S porastom broja mladih koji se odlučuju na studiranje, raste i zanimanje kako studentima omogućiti što kvalitetnije studiranje. Brojni istraživači svoj interes usmjeravaju na detekciju izvora anksioznosti kod studenata s obzirom na negativnu povezanost dugotrajne i jake anksioznosti i obrazovnih ishoda. Dosadašnja istraživanja generirala su brojne potencijalne izvore anksioznosti među kojima se najčešće spominju : a) povećan opseg obaveza, b) preseljenje iz obiteljskog doma, c) negativne promjene u bliskim odnosima, d) financijski problemi i e) promjene u obrascima spavanja. S obzirom na brojnost izvora anksioznosti, neki ih istraživači dijele i u nadređene kategorije pa tako navode : a) interpersonalne, b) intrapersonalne, c) akademske i d) okolinske izvore stresa. Daljnja istraživanja izvora anksioznosti i njihova utjecaja na obrazovne ishode zaključila su kako povećana razina anksioznosti uglavnom negativno korelira s uspjehom koji student ostvaruje na zadatku i generalnim akademskim postignućem, a uvjetuje i ranije odustajanje od studiranja. S druge pak strane, umjerena razina anksioznosti može povoljno utjecati na izvedbu na zadatku jer smanjuje dosadu, a poveća motivaciju i fokusiranost na zadatak. S obzirom da se navodi kako je razlika između uspješnih i neuspješnih studenata uvjetovana rezultatima na testovima anksioznosti, brojni istraživači, ali i učitelji i profesori smatraju nužnim istražiti koji su to čimbenici koji kod studenata mogu potaknuti osjećaj anksioznosti u svrhu uspješnije detekcije i prevencije anksioznosti kod studenata te poboljšanja kvalitete života, ali i percepcije subjektivne dobrobiti studenata te olakšanog nošenja s vlastitom anksioznosti jer uviđaju da je anksioznost u određenoj mjeri sastavni dio studiranja.