U radu će se opisati cjelokupni leksikografski rad Bogoslava Šuleka i osvijetliti njegovo mjesto u povijesti hrvatske leksikografije, kroz pet zasebnih cjelina. U uvodnome dijelu opisat će se kulturno – povijesne prilike Hrvatske netom prije dolaska Bogoslava Šuleka, zatim slijedi dio koji govori o životu i djelovanju spomenutog leksikografa, potom se opisuje njegova pripadnost kolu Iliraca i zagrebačkoj filološkoj školi. Nadalje se iznose stavovi i kritike Šulekovih suvremenika, leksikografa, filologa i savjetodavaca prema njegovome leksikografskome radu te slijedi poglavlje o tvorbenim načelima Šulekovih novotvorenica. Središnji dio rada obuhvaća drugo i treće poglavlje posvećeno njegovim rječnicima: Njemačko – hrvatskom iz 1860. te Hrvatsko – njemačko – talijanskom rječniku znanstvenog nazivlja iz 1874./5. U svakoj se cjelini zasebno navode razlozi postanka rječnika, suradnici i drugi, već postojeći rječnici, koji su Šuleku pomogli i poslužili uzorom pri izradi njegovih rječnika. U poglavlju o rječniku znanstvenoga nazivlja detaljnije se opisuje Šulekov rad na hrvatskom jezikoslovnom, glazbenom i kemijskom nazivlju te izradi pravne, domobranske i biljarske terminologije. Od četvrtoga se poglavlja obrazlaže o ostalome leksikografskome radu Bogoslava Šuleka, o Jugoslavenskome imeniku bilja koji predstavlja krunu njegova rada na biljnome nazivlju dok su u završnome, zaključnome, poglavlju sažeto iznesene značajke njegova cjelokupna rada.