Istraživanja ukazuju kako se dosada često doživljava te da javljanju osjećaja dosade doprinosi niz situacijskih i osobinskih faktora. Većina nalaza o dosadi dobivena je putem korelacijskih istraživanja u kojima su uspoređene različite upitničke mjere dosade ili eksperimentalnim studijama kojima se dosada izazivala u laboratorijskim uvjetima. Cilj ovog rada je ispitati u kakvim situacijama se dosada javlja u svakodnevnom životu, primjenom metode uzorkovanja doživljaja, kako bi se ispitala ekološka valjanost ranijih zaključaka. U istraživanju je sudjelovalo 102 studentice Sveučilišta u Osijeku. Kroz tjedan dana, deset puta dnevno, studentice su u polu-strukturirane dnevnike unosile podatke o situacijama u kojima se nalaze, bilježile kako doživljavaju te situacije i kako se osjećaju u tom trenutku. Rezultati dobiveni višerazinskom regresijskom analizom pokazali su da je, u prosjeku, razina dosade manja u situacijama koje osoba procjenjuje kao: neočekivane, pozitivne i s kojima se uspješno može nositi, u većoj mjeri nego obično. Osim toga, razina dosade pozitivno je povezana sa situacijama koje osoba procjenjuje kao da bi za nju mogle biti neugodne. Pored normativnih zaključaka, raspravlja se o inter-individualnim razlikama u prediktorima osjećaja dosade kao i teorijskim i praktičnim implikacijama dobivenih nalaza.